Posveta prostilnoga hrama u Dioklecijanovoj palači

Sažetak

Tema ovoga rada je problem posvete prostilnoga hrama u Dioklecijanovoj palači. Mnogi su autori u prošlosti i sadašnjosti pokušavali odgovoriti na pitanje kojem je božanstvu bio posvećen taj hram. Za to su pitanje slabo iskoristivi izvori iz. kasnijega vremena (Toma Arhiđakon i Antonio Prokulijan). Jedino točna i pouzdana analiza dekorativnih elemenata može pripomoći rješenju toga problema. Stoga autor ovoga priloga analizira čitavu dekoraciju pokušavajući utvrditi čija se simbolika javlja oko vratiju (dovratnici i nadvralnici) i frizu, a posebnu pažnju poklanja konzolama zakošene grede koja je stajala iznad nadvratnika. Naime, na toj se gredi nalaze konzole na kojima su prikazani likovi i biste raznih božanstava (dvije Viktorije, Sol, Heraklo i jedan nedovoljno definirani prikaz, možda Jupiter), a i neki drugi simbolički likovi koji više ili manje imaju veze s božanstvima (dva lisnata maskerona, Giganti i orao). Autor dolazi do zaključka da je hram imao panteistički karakter i da je u skladu s Dioklecijanovom religijskom reformom. Na temelju jasno utvrdivih nekongruentnosti svih dekorativnih traka dvaju blokova jedinstvene grede autor je došao do zaključka da je greda na spoju bila skraćena prigodom ugradbe. Po svoj prilici odsječeni su jedna konzola i dio polja među konzolama (metopa). Na nedostajućoj konzoli po svoj prilici je bila bista Jupitera. Razlog skraćivanja po svoj prilici leži u neskladu predviđenoga prostora na zdanju i prethodne klesarske pripreme. Šteta je što nije sačuvan zabat na kojem se vjerojatno nalazio ključ posvete.