Zadar u potrazi za vlastitim identitetom (prilog raspravi o urbanističkom planiranju grada Zadra)

Abstract

Uključujući se u raspravu o urbanističkom planiranju grada Zadra autor se osvrće na one vidove problematike koji, po njegovu mišljenju nisu bili u dovoljnoj mjeri prisutni u dosadašnjim raspravama. Prije svega to je potreba potpunije razrade sveobuhvatne vizije bića grada, ne samo u povijesnom i oblikovnom nego i u sociološkom, psihološkom i filozofskom smislu; u njegovim odnosima prema samome sebi, regiji, zemlji i svijetu. Kod toga se autor poziva na teorije suvremene urbanističke misli od Corbusiera i Wrighta, preko Giediona, Gropiusa, Saarinena, Mumforda, Bardeta, Lyncha, i Norberga Schulza do domaćih teoretičara Bogdanovića i Mutnjakovića, te ranijih interpretatora zadarske problematike J, Seissela I. Petrociolij a i Ksenije Radulić. Kao drugi zanemareni aspekt planiranja i izgradnje autor ističe potrebu da ona bude zajedničko djelo stručnjaka i žitelja grada, a s tim u vezi i potrebu permanentne informacije i edukacije, kako naroda -korisnika, tako i stručnjaka. Treći aspekt je pitanje strategije u određivanju ključnih uporišta plana i izgradnje te prioriteta u njihovu ostvarivanju. Ističući problem regulacije Foruma kao središnji problem zadarskog urbanizma, autor daje prostorno-oblikovnu analizu situacije i sugestija koje iz nje proizlaze, prihvaćajući i obrazlažući ideju o izgradnji društvenog i kulturnog centra »Maršal Tito« kao zaključnog objekta u suvremenom definiranju ovog čudesnog trga s 2000 I godina nataložene povijesti