Slavenska lipa u Zadru
Sažetak
Za Metternichova apsolutizma kulturni život u Dalmaciji je siromašan i jednostran, uglavnom prožet talijanskim duhom i obilježjem. U primorskim gradovima ponekad su gostovale putujuće družine iz Italije s repertoarom iz talijanske i zapadno-evropske kulturne baštine. Prazninu u kulturnom življenju donekle su ispunjavali mjesni kazališni diletanti. U više gradova djelovala su casina i gabinetto di lettura, neke vrsti klubovi i čitaonice, pristupačna samo za inteligenciju bez obzira na klasno porijeklo i političku orijentaciju. U tim ustanovama rijetko se je mogla čuti i pročitati hrvatska, nego ponajviše talijanska i njemačka riječ. Hrvatskih društava i čitaonica još nema. U Kotoru spominje se Srpsko pjevačko društvo »Jedinstvo«, utemeljeno 1839. godine. Po uzoru na druge slavenske narode koji su prije četrdeset osme utemeljili kulturne ustanove tzv. matice s nacionalnim imenom i književnim obilježjem ili pak za ustavna razdoblja »lipe« sa slavenskim imenom i političkim obilježjem i u Dalmaciji se 1848. javila ideja za pokretanje slična društva. Božidar Petranović zalagao se za osnivanje »Matice dalmatinske« koja bi radila na izobrazbi puka, spriječavala odnarođivanje i pomagala unapređivanju »slavenske« narodnosti u Dalmaciji. Program »Matice dalmatinske« trebao je biti u skladu s duhom četrdesetosmaških sloboda kako bi se na temelju potpune jednakosti i obostrane koristi pospješilo sjedinjenje Dalmacije s ostalim hrvatskim krajevima. Potkraj 1848. Petranović boravi u Beču i među rijetkim dalmatinskim zastupnicima zalaže se u Carevinskom vijeću za uvođenje hrvatskog jezika u škole i javne ustanove kako bi se zaustavilo dalje otuđivanje i probudila ljubav kod omladine za jezik i narod kome pripada. Upoznavši se s više rodoljuba u glavnom gradu carevine uspijeva sakupiti tri stotine forinti u srebru kao početnu osnovicu za pokretanje Matice u Dalmaciji. Istodobno potiče Čehe, Slovence i banovinske Hrvate na sakupljanje novčanih priloga kako bi se i na krajnjem slavenskom jugu utemeljila prva kulturna ustanova u narodnom duhu. Posebno se obraća Anti Kuzmaniću uredniku »Zore dalmatinske« u Zadru, povjerava mu utemeljenje Matice dalmatinske i da sastavi pravila po uzoru na »Postave slovenskiga drustva u Ljubljani«, a može se koristiti i pravilima Matice ilirske u Zagrebu. Petranović polaže nadu u svećenstvo i omladinu i u njima vidi oslonac i snagu.
