Dijalektika ozbiljavanja slobode

Sažetak

Eksplicirajući se u dinamici čovjekova opstanka tvori zbilja slobode složen kompleks u kojemu se, kao polovi oko kojih se dinamika koncentrira, razlikuju izravni doživljaj i njegovo objektiviranje u realnom događanju. Jezgra kompleksa je doživljaj jer bez njega ne bi bilo ni izražajnog opredmećivanja. Relacije jednoga i drugog veoma su složene i ovise, kako od specifičnosti ličnog doživljaja, tako i od specifičnosti prirodnog i društvenog događanja kojemu on pripada kao prostorno-vremenska pojava. No činjenica da se doživljaj slobode ne gubi u pojavnosti prostorno-vremenskog tijeka, nego djeluje u njemu usmjeravajući, pa i stvarajući, ne proizlazi međutim iz njegove pojavnosti nego iz sadržajno-smislene biti. U njoj se, naime, usredotočuju izvorne pobude ličnosti ozbiljavanje kojih znači afirmaciju integriteta i istine čovjekova bitka. Daleko od toga da bi čovjek bio na njega osuđen, doživljaj je slobode rijedak domašaj duševno-duhovnog napona, domašaj budnosti i izvorne sabranosti ličnosti. Na različite načine, od podsvijesti do pune svijesti, i na različitim područjima, od izravno-materijalnog do umjetničkog, religioznog i filozofskog, čovjek se je u svojoj povijesti zadivljujućom energijom borio za taj svoj privilegij - mukotrpan i privlačan.