Naše primorje u željezno doba, slično kao i ranije, naročito u neolitiku, čini poseban kulturni krug, odijeljen od unutrašnjosti zemlje i sjeveroistočnog dijela Hrvatske uzdužnim lancem planina Dinarskog masiva, Velebitom, Gorskim kotarom, Ćićarijom i Krasom. Oblikovanje toga kruga uvjetovali su u prvom redu zemljopisni činitelji: krški sastav i oblik tla, sredozemna klima i povezanost s Jadranskim morem. Isti lanac planina ne samo da odvaja primorski pojas od pozadine nego je i granica u cijelosti različitih klimatskih i zemljopisnih područja, vodenih tokova: a u prošlosti je činio i granicu kulturnih područja. Takav oblik tla, s borama usporednim s jadranskom obalom, otežavao je poprečne putove i vezu s pozadinom. Zato je naše primorje bilo oduvijek kulturno najuže vezano s Jadranskim i Sredozemnim morem, a nije potpunije izjednačeno s pozadinom Balkana, osim u doba većih etničkih migracija. Isti zemljopisni činitelji, po svemu se čini, veoma su utjecali i na ilirsku etnogenezu na ovom području, kao i na oblikovanje pojedinih narodnosnih skupina.
