Iz srednjovjekovne topografije Knina

Sažetak

Predmet ovoga rada je ubikacija castruma Lab koji je tokom 15. stoljeća bio sjedištem hrvatskoga vicebana i ubikacija položaja kninske katedrale građene u 13. stoljeću. Jedan novoobjavljeni plan Knina što ga je izradio inžinjer Alberghetti god. 1638, neposredno nakon mletačkog osvojenja ove tvrđave, bilježi imena dvaju castela na tvrđavi. Veliki castel naziva se Icizar (to je najtvrđi i najstariji dio tvrđave), a manji se naziva »piceolo castello detto Lab«. Posve isti prostorni odnos ovih dvaju kaštela ucrtan je na karti sjeverne Dalmacije koju je još dvadesetih godina 16. stoljeća izdao Mlečanin M. Pagano. Na temelju tih dvaju izvora može se sa sigurnošću tvrditi da se castrum Lab nalazio na najvišoj i najjužnijoj točki brda Spas poviše Knina, tj. poviše mosta na Krki. Drugi plan Knina iz prve pol. 18. st. donosi preciznu ubikaciju položaja kninske katedrale izgrađene 1272.-74. Na toj je karti u okviru kninskoga podgrađa »borgo de Tina«, zabilježen objekat s legendom »Duomo dedicato a S. Gerolamo«. Taj je isti objekat na starijoj karti iz 17. st. zabilježen kao »altra moschea«. To odgovara jednoj starijoj vijesti po kojoj je kninska katedrala u tursko doba pretvorena u džamiju. Kninska katedrala iz 13. st. bila je, dakle, na mjestu jedne od dviju džamija u Kninu, i to one manje, smještene u središtu grada ispod bastiona Pisani. Time je potvrđena i pretpostavka S. Gunjače koji ju je, za razliku od svih drugih autora, tražio upravo na tom mjestu.