Bizantske naušnice grozdolika tipa iz starohrvatskih nekropola ranog horizonta na području Dalmacije

Sažetak

U radu autor daje analizu bizantskih naušnica grozdolika lipa iz starohrvatskih nekropola ranog horizonta na području Dalmacije. U uvodnom dijelu članka navodi da se te naušnice pojavljuju kao import ne samo kod dalmatinskih Hrvata, već i kod ostalih slavenskih naroda na širem području Evrope, i traju kroz više stoljeća. U stručnoj literaturi o naušnicama toga tipa postoje podvojena mišljenja, prvenstveno li pitanju njihove datacije. Uzroci tome leže u malom broju arheološki dokumentiranih nalaza, kako to ističe autor članka. Stoga su vrlo značajni arheološko dokumentirani nalazi iz starohrvatskih nekropola kojima se u nastavku rada posvećuje pažnja. To su nalazi iz ženskih grobova 62 i 326 iz nekropole Ždrijac: u Ninu. te iz grobova 21 i 53 s nekropole na Maklinovu brdu u selu Kašić. Potom se osvrće i na ostale slučajne nalaze bizantskih naušnica grozdolika tipa, među kojima je najvažniji nalaz iz Trilja, datiran zlatnikom Konstantina V. Kopronima u drugu polovicu 8, st. To je najstariji novcem datirani nalaz naušnica grozđolikog lipa bizantske provenijencije iz starohrvatskog graba, dok je najmlađi onaj iz groba 62 s nekropole Ždrijac u Ninu, datiran novcem franačkog cara Lotara u sredinu ili na sam početak druge polovice 9, stoljeća. Na kraju zaključuje da su grozdolike naušnice koje se sporadično javljaju u grobovima višeg društevnog sloja u ranom horizontu dalmatinsko hrvatskih nekropola od kraja 8. do u početak druge polovice 9. stoljeća, izravni bizantski import, i predstavljaju najstarije primjerke bizantskih naušnica grozdolika Lipa u slavenskim grobovima.