Metodologija i filozofija znanosti ili filozofske osnove znanosti

Sažetak

Kratkim pregledom početaka metodologije i filozofije znanosti, utvrđivanjem današnjeg njezina statusa i problematike koji imaju odjek u većem dijelu svijeta, a ne samo u anglo-amerićkom, pokazuje se da dvije protivstruje (analitička i sociohistorijska) ustupaju mjesto trećoj koja svojom pozicijom između ekstrema racionalizma i iracionalizma, pobuđuje in terdisciplinarno povezivanje i integriranje znanosti. Takav pozitivan učinak na znanosti ne razabire se u koncepcijama tzv. filozofskih osnova znanosti. U argumentaciji alternativnog odnosa metodologije i filozofije znanosti prema koncepcijama filozofskih osnova služi se analizom gledišta sovjetskih Filozofa pretežno iz zbornika Filosofskie osnovanija nauki (1981) i ponekim iz Apstraktnu sa 7og Internacionalnog kongresa za logiku, metodologiju i filozofiju znanosti u Salzburgu (1983). Rezultat je analize da je i kod sovjetskih autora prisutna tendencija za integracijom znanosti, ali da se filozofskim osnovama ona promašuje, jer se dogmaliziraju znanstveni procesi dijalektičko-materijalističkim principima kao »univerzalnim rukovodstvom znanosti«. Konačni je cilj napisa revendicirati Marxovu misao o prirodnoj znanosti o čovjeku kao integriranoj znanosti i upozoriti da se mogućnost takve integracije nalazi u okvirima jedne neracionalisličke metodologije i filozofije znanosti.