Dimenzije antropologije

Sažetak

Antropologija kao »znanost o čovjeku« (anthropos, grč. »čovjek«, ta anthropina »ono eminentno ljudsko«), još je neodređena nominalna definicija koja, međutim, sadrži više slojeva i značenja:
1. Antropologija kao znanost o čovjeku u dvojakom smislu:
a) Fizička antropologija koju nazivaju još »trećom biologijom«. Ona kao prirodna znanost obuhvaća sva znanja o čovjeku kao tjelesnom biću do kojih dolazi s pomoću metoda prirodnih znanosti.
b) Antropologija kao univerzalna znanost o čovjeku u najširem smislu riječi u kojoj se isprepliće više posebnih znanosti, budući da istražuje sličnosti i različitosti ljudskih kultura i civilizacija na Zemlji od početaka ljudske povijesti do danas. Tu spada i socijalna ili kulturna antropologija. Ona istražuje razvitak i širenje običaja i uporabe oruđa te ispituje kako oblici duha - mit, religija, umjetnost, filozofija, kao i znanost i tehnika, zadovoljavaju psihičke i društvene potrebe individuuma i kako osiguravaju njihovu socijalnu povezanost, tj. ona proučava čovjeka kao proizvod, ali i kao proizvoditelja kulture.
2. Filozofijska antropologija se u svom tematiziranju čovjeka služi rezultatima svih znanosti o čovjeku, tj. znanjima o svim aspektima čovjekova biča i života kao građom i izvorištem za njene univerzalne sintetičke refleksije kojima obuhvaća egzistenciju čovjeka i njen smisao u povijesti i kozmosu. Govoreći o osnovnim aspektima antropologije, prije svega filozofijskom i socijalno-autropojogijskom, ukazali smo da su oni međusobno povezani, da filozofijsko-antropologijska refleksija rabi rezultate posebnih znanstvenih aniropologija, kao i da svaka socijalno-antropologijska orijentacija, s druge strane, uključuje određeno soci- jalno-filozofijsko shvaćanje biti ljudskog društva, društvenosti i cilja društvenog kretanja i razvoja, a zatim i onto-antropologijsko shvaćanje naravi čovjekova biča i smisla ljudskog stvaralaštva.