Karnevalizacija u "Anegdotama" Daniila Harmsa
DOI:
https://doi.org/10.15291/radovifilo.1565Sažetak
Polazište za ovaj rad je teorija M. Bahtina o karnevalizaciji književnosti, tj. o karnevalskoj svijesti kao "velikom svenarodnom osjećanju svijeta prošlih tisućljeća" koje se transponira u književnost u obliku karnevalskih kategorija: ekscentričnosti, karnevalskih mczalijansi, profanacije i, osobito (temeljne za karneval), familijarizacije. Pozivamo se i na L. Szilard koja razvija Bahtinovu tezu tumačenjem kako karnevalsko mišljenje ne pripada samo dubokoj prošlosti, već da se ono "u svojoj osnovi interpretira kao nešto što se kolektivno nesvjesno čuva i neprekidno obnavlja, naročito u prijelomnim, kriznim razdobljima". Jednim od takvih razdoblja - velikih prevrata, kojima, ističe M. Balilin, "uvijek prethodi, pripremajući ih, izvjesna karnevalizacija saznanja" - možemo smatrati i avangardu. Osobine karnevalesknosti, s dominantnom sviješću o "veseloj relativnosti vladajućih istina i moći" (M. Bahtin), iskazale su se i u ovoj "antiformativnoj formaciji"; L. Szilard ukazuje na to da je literatura avangarde predstavila sve one elemente koji su tek kasnije osmišljeni kao kvalitete karnevalizirane umjetnosti XX. stoljeća. Tako i u "anegdotama", antinormativnim tekstovima Daniila Harmsa, pripadnika skupine "Oberiu" iz zalaznice ruske avangarde, nalazimo živ odraz karnevaleskne svijesti. U "anegdotama" iz "života"/"byta" velikih imena, prvenstveno nacionalne, ali i svjetske književnosti/kulture i civilizacije prisutan je razigrani ambivalentni karnevalski duh koji ništa ne apsolutizira, nego svojim oslobadujućini i preporodnim smijehom snižuje sve čvrsto zadano, uređeno po strogom hijerarhijskom poretku, "monolitno ozbiljno i mračno, puno strahopoštovanja i pijeteta" (M. Bahtin). Stoga su karnevalske kategorije primjenjive i na ovu Harmsovu malu formu, u kojoj detronizacija (karnevalsko "razvenčanje") "nedodirljivih" dotad veličina (Gogolja, Puškina, Dostojevskog, Tolstoja...) ujedno predstavlja i njihovu novu afirmaciju (karnevalsko "uvenčanje").Reference
Izvori:
M. Bahtin, Problemy poetiki Dostoevskogo, Moskva, Sovetskij pisatel', 1963.
M. B a h t i n, Tvorčestvo Fransua Ruble i narodnaja kul'tura srednevekov'ja i renesansa, Hudožcstvennaja literatura, Moskva, 1965.
D. H a r m s, Izbrannoe, Wurzburg, J^l-Verlag, 1974.
D. H a r m s, Nule i ništice, Zagreb, GzH, 1987. (Prijevod i pogovor D. Ugrešić.) ("Anegdote" 1-3,7-9. citirane su prema ovom izdanju.)
D. Har m s, Polet v nebesa, Leningrad, Sovetskij pisatel', 1988. ("Anegdote" 4- 6. citirane su prema ovom izdanju, prijevod naš.)
Literaturnyj enciklopedičeskij slovar’, "Anekdot"; "Karnavalizacija", Moskva, Sovetskaja enciklopedija, 1987, str. 28; 150-151.
L. Szilard, "Karnevalizacija", Pojmovnik ruske avangarde 1, Zagreb, GzH/Zavod za znanost o književnosti FF u Zagrebu, 1984, sir. 49-61.
Literatura:
J. Chevalier - A. Gheerbrant, "Blizanci", Rječnik simbola, Zagreb, Nakladni zavod Matice hrvatske, 1987, str. 50-51.
A. F 1 a k e r, Stilske formacije, Zagreb, Liber, 1976.
A. F 1 a k e r - M. M u 1 i ć, Ruska književnosti, Zagreb, Liber, 1986.
V. V. I v an o v, "Bliznečnye mify", Mify narodov mira 1, Moskva, Sovetskaja enciklopedija, 1987, str. 174-176.
D. O r a i ć, "Citatnost", Pojmovnik ruske avangarde 4, Zagreb, GzH/Zavod za znanost o književnosti FF u Zagrebu, 1985, str. 29-51.
D. Oraić, "Citatnost - eksplicitna intertekstualnost", Intertekstualnost & Intermedijalnost, Zagreb, Zavod za znanost o književnosti FF u Zagrebu, 1985, 121-156.
D. O r a i ć, Teorija citatnosti, Zagreb, GzH, 1990.
R. F. Poljanec - S. M. Po 1 j an ec, "Žuk", Rusko-hrvatski rječnik, Zagreb, Školska knjiga, 1973, str. 242.
V. R i s t er, "Ime lika/A.Platonov", Pojmovnik ruske avangarde 5, Zagreb, GzH/Zavod za znanost o književnosti GFF u Zagrebu, 1987, str. 33-50.
V. N. Top o rov, "Imena", Mify narodov mira 1, Moskva, Sovetskaja enciklopedija, 1987, str. 508-510.
D. Ugreš i ć, "Daniil Harms protiv Fjodora Mihajloviča", OFF, časopis za književnosti, 4, II, 1981, str. 67-84.
M. Bahtin, Problemy poetiki Dostoevskogo, Moskva, Sovetskij pisatel', 1963.
M. B a h t i n, Tvorčestvo Fransua Ruble i narodnaja kul'tura srednevekov'ja i renesansa, Hudožcstvennaja literatura, Moskva, 1965.
D. H a r m s, Izbrannoe, Wurzburg, J^l-Verlag, 1974.
D. H a r m s, Nule i ništice, Zagreb, GzH, 1987. (Prijevod i pogovor D. Ugrešić.) ("Anegdote" 1-3,7-9. citirane su prema ovom izdanju.)
D. Har m s, Polet v nebesa, Leningrad, Sovetskij pisatel', 1988. ("Anegdote" 4- 6. citirane su prema ovom izdanju, prijevod naš.)
Literaturnyj enciklopedičeskij slovar’, "Anekdot"; "Karnavalizacija", Moskva, Sovetskaja enciklopedija, 1987, str. 28; 150-151.
L. Szilard, "Karnevalizacija", Pojmovnik ruske avangarde 1, Zagreb, GzH/Zavod za znanost o književnosti FF u Zagrebu, 1984, sir. 49-61.
Literatura:
J. Chevalier - A. Gheerbrant, "Blizanci", Rječnik simbola, Zagreb, Nakladni zavod Matice hrvatske, 1987, str. 50-51.
A. F 1 a k e r, Stilske formacije, Zagreb, Liber, 1976.
A. F 1 a k e r - M. M u 1 i ć, Ruska književnosti, Zagreb, Liber, 1986.
V. V. I v an o v, "Bliznečnye mify", Mify narodov mira 1, Moskva, Sovetskaja enciklopedija, 1987, str. 174-176.
D. O r a i ć, "Citatnost", Pojmovnik ruske avangarde 4, Zagreb, GzH/Zavod za znanost o književnosti FF u Zagrebu, 1985, str. 29-51.
D. Oraić, "Citatnost - eksplicitna intertekstualnost", Intertekstualnost & Intermedijalnost, Zagreb, Zavod za znanost o književnosti FF u Zagrebu, 1985, 121-156.
D. O r a i ć, Teorija citatnosti, Zagreb, GzH, 1990.
R. F. Poljanec - S. M. Po 1 j an ec, "Žuk", Rusko-hrvatski rječnik, Zagreb, Školska knjiga, 1973, str. 242.
V. R i s t er, "Ime lika/A.Platonov", Pojmovnik ruske avangarde 5, Zagreb, GzH/Zavod za znanost o književnosti GFF u Zagrebu, 1987, str. 33-50.
V. N. Top o rov, "Imena", Mify narodov mira 1, Moskva, Sovetskaja enciklopedija, 1987, str. 508-510.
D. Ugreš i ć, "Daniil Harms protiv Fjodora Mihajloviča", OFF, časopis za književnosti, 4, II, 1981, str. 67-84.
Preuzimanja
Objavljeno
28.02.2018.
Broj časopisa
Rubrika
Izvorni znanstveni rad
