Ova studija predstavlja jednu u nizu predradnji za opsežniju monografiju koju sam zamislio pod naslovom Metrika hrvatsko-latinskih pjesnika (XV—XIX stoljeća). Kao i prethodnim dvjema,a i nekima od onih što još slijede, cilj joj je da posluži temeljitijem poznavanju raznih vidova versifikacije naših latinista, epskih pjesnika s početka XVI stoljeća. Predmet joj je ritmička struktura Bunićeva heksametra u njegovim dvama epovima De raptu Cerberi2 i De vita et gestis Christi, a glavni zadaci — u okviru komparativno zamišlje - ne sinteze — pokazati koliko se Bunić kao humanistički pjesnik pridržava klasičkih normi u gradnji toga stiha, odnosno, koliko je njegov heksametar odraz ritmičko-metričkoga modela što ga nalazimo u njegovih rimskih uzora, s jedne strane, a s druge, u čemu se on na području toga antičkog stiha slaže ili hitnije razlikuje od svojih sunarodnjaka, napose suvremenika, slične literarne orijentacije.
