Učenje talijanskog jezika u Zadru danas
DOI:
https://doi.org/10.15291/radovifilo.1678Sažetak
Ovaj rad teži sagledati položaj talijanskog jezika u Zadru na kraju 20. stoljeća. Zadar je kroz mnoga stoljeća bio bilingvalna sredina. Kao i u ostalim dalmatinskim gradovima, u njemu se stvarala književnost, ali često i na tri jezika: latinskom, koji je kao i drugdje bio vrsta "službenog jezika", narodnog-hrvatskog te talijanskog, koji su pisci iz ovih krajeva usvajali kao treći jezik, jer je on predstavljao približavanje velikoj kršćanskoj civilizaciji s kojom ga je spajalo more. Prisutnost talijanskog jezika u povijesti zadarskog školstva naglašena je za vrijeme mletačke, francuske i austrijske vladavine, kada je on imao privilegiran položaj u odnosu na hrvatski i kada je, osobito za vrijeme austrijske vladavine, u grad doseljavano italofono činovništvo i inteligencija. Usprkos političkoj oprečnosti, Zadar je kroz povijest postao stjegonoša književnih i uopće civilizacijskih kontakata hrvatsko-talijanskih i grad u kojemu je nastajala i njegovana je i hrvatska i talijanska kulturna baština, zahvaljujući upravo fenomenu dvojezičnosti. Zbog toga ni danas nije isto pisati o učenju talijanskog jezika naspram bilo kojeg drugog stranog jezika u Zadru. U radu su izneseni konkretni statistički podaci o broju današnjih govornika talijanskog kao materinskog jezika. Izneseni su i podaci o broju učenika talijanskog kao stranog jezika u zadarskim osnovnim, srednjim i visokim školama, te u privatnim školama za strane jezike. Navedeni su i nastavni programi te analizirani uvjeti i tehnike rada u nastavi talijanskog kao stranog jezika.Reference
1. Ljubomir Maštrović, Povijesni pregled školstva u Zadru, zbornik Zadar, Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb 1964. 2. Ljerka Šimunković, La situazione lingüistica in Dalmazia durante ii dominio della Serenissima, Storia e cultura dell'Adriatico oriéntale, Pescara 1998. 3. Valter Tomas, Gazzetta di Zara u preporodnom ozračju, Književni krug, Split 1999. 4. Miroslav Rožman, Talijanska kultura u multikulturalnom i plurilingvističkom dalmatinskom tkivu do kraja XIX. stoljeća, Knjiga Mediterana 1997, Književni krug, Split 1998. 5. Nedjeljka Balić-Nižić, Talijanski pisci u Zadru (pred prvi svjetski rat), Edit, Rijeka 1998. 6. Dinko Foretić, O etničkom sastavu stanovništva Dalmacije u 19. stoljeću s posebnim osvrtom na stanovništvo talijanske narodnosti, Dalmacija 1870. Matica Hrvatska, Zadar 1972. 7. Stjepan Krasić, Generalno učilište dominikanskog reda u Zadru - Universitas Jadertina, Zadar 1996. 8. Paolo E. Balboni, Didattica dell'italiano a stranieri, Bonacci Editore, Siena 1994. 9. Tanja Ujčić i Slavica Štulić, Iskustvo o radu talijanske grupe u dječjem vrtiću Opatija, Strani jezici XXIV, br. 1-2; 1995.
10. skupina autora, L'insegnamento della lingua italiana all'estero, Edizioni della Fondazione Giovanni Agnelli, Torino, 1992. 11. Narodnosni sastav stanovništva Hrvatske po naseljima, Dokumentacija 883, Republički zavod za statistiku, Zagreb, 1992. 12. Stanovništvo prema vjeroispovijedi i materinskom jeziku, Dokumentacija 883, Republički zavod za statistiku, Zagreb, 1994.
10. skupina autora, L'insegnamento della lingua italiana all'estero, Edizioni della Fondazione Giovanni Agnelli, Torino, 1992. 11. Narodnosni sastav stanovništva Hrvatske po naseljima, Dokumentacija 883, Republički zavod za statistiku, Zagreb, 1992. 12. Stanovništvo prema vjeroispovijedi i materinskom jeziku, Dokumentacija 883, Republički zavod za statistiku, Zagreb, 1994.
