Engleska i Hrvatska srednjovjekovna religijska drama — arhitekst i intertekstovi

Sažetak

Srednjovjekovna religijska drama, koja se dugo nije smatrala ozbiljnom literaturom, izazvala je iznenadan interes u drugoj polovici 20. stoljeća, posebno nakon izvedbi u Engleskoj 1951. godine kada su se istovremeno i počele isticati teatarske kvalitete nekih od tih drama. Proučavanje religijske drame poprimilo je široke razmjere u mnogim povijestima evropskih literatura. U starijoj hrvatskoj literaturi postoji bogat korpus srednjovjekovne religijske drame, koja svoje sadržaje i teme crpi iz biblijskih ili legendarnih izvora. Isti arhitipovi (Biblija, apokrifna evanđelja, itd.) prisutni su u religijskoj drami evropskih literatura, pa tako i u engleskoj i hrvatskoj. Zbog različitih socijalnih, ekonomskih, kulturnih i drugih prilika obrada istih tema imala je donekle različit put, ali su osnovni elementi ostali isti. Komparacija između religijskih drama u dvjema literaturama (engleskoj i hrvatskoj) ukazuje na vrste odstupanja od njihovih izvora, ne samo u strukturi nego i u sadržaju, ukazuje na, između ostalog, različite oblike i stupnjeve religiozne svijesti povezane s nacionalnim bićem u tim zemljama. Engleske paslonske drame The Harrowing of Hell i The Resurrection uspoređene su s dva starohrvatsku misterija Prikazanje o uskrsnuću Isusovu i Prikazanje slavnoga uskrsnuća Isukrstova. Takve komparacije mogu odigrati značajnu ulogu u datiranju nekih srednjovjekovnih drama, kao i u otkrivanju intenziteta utjecaja veće ili manje originalnosti hrvatske i engleske religijske drame.