K pitanju dezintegracije realizma

Sažetak

Ovaj prilog bavi se analizom gospodarskih i političkih prilika koje su dovele do dezintegracije realizma. Izdavač predožujskog doba bio je obrtnik, a urednik njegov pomoćnik. Proglašenjem slobode tiska 1848. nije više trebalo rukopise namijenjene tisku prethodno dati na pregled cenzoru, ali se zato pojavio odgovorni urednik koji je morao paziti da se neće objaviti ništa što će biti zazorno generalima, visokim činovnicima i biskupima. K tome taj odgovorni urednik nije bio više obrtnik, nego plaćeni stručnjak koji je upravljao izdavačkom kućom, a ta je postala dioničkim društvom. Njegov položaj između anonimnog kapitala, politike i čitateljstva nije bio jednostavan, a još teži je bio položaj pisca koji nije bio u izravnoj vezi ni s vlašću, ni s kapitalom, a ni s Čitateljstvom. Pisac je u toj situaciji reagirao povlačenjem glavnog lika iz pripovijedanja romana koji je u to doba bio u bitnome biografija ili autobiografija. To povlačenje pisca izraz je nesigurnosti njegove ličnosti u svijetu koji on gleda kroz izdavača i koji nije više pregledan.