Iz sociolingvističke problematike goranskih kajkavskih govora

Sažetak

Uvažavajući promjene u jezičnoj uporabi nastale pod utjecajem suvremenih društvenih uvjeta, u prilogu se sociolingvistički analiziraju dva mjesna govora kajkavskog narječja hrvatskosrpskog jezika, delnički i turnarski, uz opći pogled na situaciju u goranskim kajkavskim govorima. Zaključeno je da domaći svijet među sobom relativno rijetko govori standardnim jezikom ili kojim drugim neorganskim idiomom; utjecaj standarda i ostalih neorganskih idioma najmanji je na čabarskom području. Među učenicima u Gorskom kotaru jezičnu starinu najslabije čuvaju Delničani, što i jest u skladu s uopćavanjem da su urbani stanovnici više skloni promjeni nego ruralni; kod mlađeg svijeta posve dominira utjecaj razgovornog jezika zagrebačkog tipa. Stanovnici Turni do najnovijeg vremena u domaćem krugu govorili su isključivo dijalektom. Kad govore standardnom novoštokavštinom, kod Gorana je pod utjecajem dijalekta zamjetljivo nerazlikovanje nekih jedinica u jezičnom sistemu. Novoprimljeni leksemi u dijalekatskom govoru, izuzev područje prozodije, ne adaptiraju se znatnije lokalnim govorima. Došljaci u Gorski kotar do određene mjere svoj jezik prilagođuju sredini, ali im ne uspijeva da dobro nauče dijalekt.