Izvor savjesti

Sažetak

Razmatra se prvo izvorna prirođena savjest, umna savjest i religiozna savjest kao temeljna vrednota u čovjeku, društvovna temeljna vrednota i "thealna" univerzalna vrednota. Savjest se promatra glede njena mitologijskog podrijetla i u sklopu Kantove filozofije religije. Kritiziraju se neki vidovi Kantova intelektualizma te se ispituje samo nastajanje savjesti, tj. njene ćudoredne forme iz ćudorednog sadržaja. Savjest biva tematizirana u kontekstu Biblije kao "Riječ Božja" te se tumačenjem nekih novozavjetnih mjesta savjest dovodi u odnos prema Zakonu (Mojsijevu dekalogu) i na kraju tumači evanđeoski smisao odnosa savjesti i ljubavi i postavlja savjest kao umski i vjerski zadatak čovjeka.