Rad škola na području dalmacije pod vlašću tzv. NDH u toku drugog svjetskog rata (1941—1945)

Sažetak

Nakon aprilske katastrofe Kraljevine Jugoslavije između talijanske Vlade i vlade NDH dolazi do sporazuma u Rimu, pa na dijelu Dalmacije koji je pripao Rimskim ugovorima (18. svibnja 1941) tzv. NDH formirane su tri velike župe: Bribir-Sidraga sa sjedištem u Kninu, Cetina sa sjedištem u Omišu i Dubrava sa sjedištem u Dubrovniku. NDH u stvari nije bila nezavisna od njenog proglašenja, jer je talijanska vojska okupirala .područja Dalmacije koja su joj pripadala. Da su ova područja bila okupirana od Talijana, a nakon njihove kapitulacije (8. rujna 1943) i od Nijemaca, to nam najbolje svjedoče dokumenti, koje su školske Vlasti upućivale ne samo prosvjetnim vlastima tzv. NDH (Ministarstvu bogoslovlja i nastave), već su ih slali i vojnim vlastima okupatora. U toku drugog svjetskog rata osnovne i srednje škole radit će povremeno, prema prilikama u pojedinim područjima; školski dan bit će skraćen, nastavni sat će trajati 30 minuta, pa i manje. U pojedinim školama u kadrovskom pogledu nastupile su promijene, mnogi nastavnici su otpušteni, premješteni, proganjani i hapšeni. Prosvjetna politika i rad škola potčinjen je nacističko-rasističkoj ideologiji, doneseni slu mnogi zakoni, naredbe i propisi, pa i o Utvrđivanju rasne pripadnosti itd. Odgoj i nastavni rad u školama podređuje se ustaškim načelima, sadržaj nastave se mijenja prema interesima vlasti okupatora i fašističke-nacisitičke politike. U srednjim školama učenici-antifašisti organiziraju i pružaju otpor takvoj prosvjetnoj politici, a posebno srednjoškolci u Kninu, Sinju i Dubrovniku. Mnogi prosvjetni radnici, učitelji i profesori, napustili su svoje dužnosti u školi, pa odlaze u partizanske jedinice, rade u narodnoj vlasti, organiziraju rad škola i narodno prosvjećivanje na oslobođenim područjima Dalmacije, a nakon oslobođenja zemlje intenzivno se nastavlja rad škola na idejnim osnovama KPJ i narodnooslobodilačke borbe naših naroda.