Problem određenja permanentnog obrazovanja
DOI:
https://doi.org/10.15291/radovifpsp.2487Sažetak
Razvoj cjelokupnog društva, utemeljen na znanstveno-tehnološkoj revoluciji, postavlja nove zahtjeve pred obrazovanje. Tradicionalno obrazovanje, učahureno u sistem školovanja, ne prati sveukupne socijalno-kultume promjene u suvremenom društvu, već završava u vlastitoj kvantitativnoj ekspanziji, bez neophodnih kvalitativnih promjena. Na tragu istrošenog sistema tradicionalnog obrazovanja razvija se koncepcija permanentnog obrazovanja koja obuhvaća sve ljude, tokom čitava života i u svim životnim situacijama. Ona ne znači samo više obrazovanja od tradicionalnog. Permanentno obrazovanje predstavlja bolje i posve drugačije obrazovanje u novom, obrazovnom društvu, čija suština nije više priprema za život, već novi način života suvremenog čovjeka. Usporedno s razvojem koncepcije permanentnog obrazovanja javljaju se i njegova pogrešna izjednačavanja s kontinuiranim obrazovanjem, obrazovanjem odraslih, te novim sistemom obrazovanja. Isto tako, nerijetko je njegovo reduciranje na utilitarnu dimenziju obrazovanja za adekvatno funkcioniranje u proizvodnom mehanizmu društva. Istaknute pojmovne nedoumice utječu i na terminologijsku neujednačenost. Medu brojnim terminima koji se pogrešno izjednačavaju s “permanentnim obrazovanjem“, jedino je “doživotno obrazovanje“ njegov sinonim, dok termini “društvo koje uči“ i “obrazovno društvo“ zahvaćaju društveni aspekt pojma permanentnog obrazovanja. Sve pojinovno-terminologijske razlike zrcale se i u definicijama permanentnog obrazovanja. Sistematizacijom definicija utvrđeno je da permanentno obrazovanje nije moguće jezgrovito deskriptivno definirali. Njegova složenost i dinamičnost zahtijeva širu sadržajnu eksplikaciju.


