Estetski doživljaj, neestetski doživljaj - u čemu je razlika?

Autor(i)

DOI:

https://doi.org/10.15291/radovifpsp.2533

Sažetak

Na osnovi operacionaliziranih bazičnih varijabli interakcijskog modela strukture estetskog doživljaja (Bezinović, 1984), izvršena je empirijska provjera predloženog modela, i to postupcima faktorske analize. Pri tome je komparirana faktorska struktura dobivena ekstrakcijom faktora u situacijama »idealnog estetskog doživljaja«, »realnog estetskog doživljaja« i »ne-estetskog doživljaja«. U prvoj od navedenih situacija ekstrahirano je šest, a u drugoj i trećoj po pet, odnosno sedam interpretabilnih faktora. Identificirani su kao faktori: evaluacije (hedoničke vrijednosti), aktiviteta (dinamizma) objekta, dobrog raspoloženja, lošeg raspoloženja, tenzije (visoke aktivacije), opće emocionalnosti i neodređenosti (uncertainty). Rezultati nadalje pokazuju izrazitu kongruentnost faktorskih rješenja u tri situacije, što govori u prilog postavci o jedinstvenoj strukturi doživljavanja na bipolarnom kontinuumu estetskog-neestetskog. Bipolarnost kontinuuma potvrđuju rezultati analize varijance faktorskih rezultata u tri eksperimentalne situacije, koji ukazuju na to da se estetski doživljaj razlikuje od neestetskog prvenstveno u smjeru i intenzitetu doživljaja u sklopu iste bazične strukture.

Reference

Preuzimanja

Objavljeno

17.04.2018.

Broj časopisa

Rubrika

Izvorni znanstveni rad