Smisao kulturalizma u pristupu religiji Maxa Webera
DOI:
https://doi.org/10.15291/radovifpsp.2555Sažetak
Metodologijski najoriginalnije i najrelevantnije religijska tematika kod Webera obrađena je u njegovoj studiji »Protestantska etika i duh kapitalizma«. Tu se Weber bavi objašnjavanjem uloge religijsko-etičkih čimbenika u nastanku nekih specifičnih osobina modernog kapitalizma. Općenito rečeno, proučava neke elemente duhovne kulture koji utječu na razvoj privrede i način tog utjecaja. Weber je htio pokazati da se zapadni kapitalistički oblik privredne organizacije, kao i zapadni kulturni krug uopće, zapadni racionalizam, ne može protumačiti bez uzimanja u obzir određenih idejnih momenata. Tim naglašavanjem važnosti idejnih činilaca u životu i razvitku društva, on je začetnik pravca u suvremenoj sociologiji i filozofiji, koji nastoji istaknuti relativno samostalan, ali odlučujući utjecaj kulture i kulturnih vrednota na društveni razvitak, nazvanog kulturalizmom. U osvrtu na spomenuto značajno Weberovo djelo, valja reći, da se on tu služio apstraktno-analitičkim postupkom, tj. da je u konkretnom društveno-povijiesnom totalitetu izdvojio dva značajna čimbenika i ispitivao njihov međusobni odnos. Pritom je naglasio da nijedan pojedini faktor društvenog života ne određuje uzročno (monokauzalno) sve ostale (pa tako, ni religijske ideje, ni ekonomski faktori), nego da se oni nalaze u složenom determinističkom sklopu, u kompleksnim odnosima uzajamnih utjecaja.


