Mozaici za gospodarsku budućnost hrvatskih otoka: primjer otok Pag

Sažetak

Jadranska orijentacija u gospodarskoj politici Hrvatske, a unutar nje posebno njenih otoka, u razdoblju bivše Jugoslavije (deklarativno i kolonizatorski) i sadašnje, samostalne Hrvatske (stvarno i promišljeno traganje za društveno-ekonomskim boljitkom) imala je svoje dileme, raskorake, ali i konstante pa i programe razvoja. Prethodno razdoblje bilo je karakteristično, posebice kada se radilo o otocima, po relativno slabim društveno-ekonomskim rezultatima jer su se mnogobrojne inicijative i projekti razbijali o "više", tzv. jugoslavenske interese i prioritete. S druge strane, od demokratskih promjena devedesetih godina prošlo je relativno malo vremena, o ratu da i ne govorimo, da bi Hrvatska mogla nešto značajnije učiniti, pa se, bez obzira na bitne kvalitetne pretpostavke i duhovne impulse, u bili ipak nalazimo na samom (boljem) početku. Dilema i izazova u razvoju jadranskih otoka, pa tako i otoka Paga, koji uzimamo kao paradigmu - i danas ima podosta. Iako ti otoci imaju svoje specifičnosti, iako su različiti po stupnju razvoja, čini se da se kod njih do današnjih dana provlači ideja da im je turizam temeljna razvojna odrednica, a uz turizam poljoprivreda, tradicionalni obrti i pojedine grane pomorstva. No, unutar takve opravdane orijentacije malo je strukturalne raznolikosti, kakvoće, tradicionalne osebujnosti, selektivne promišljenosti. Sve županije i općine, svi otoci pa i sva mjesta hoće turistički razvoj (istaknimo to kao paradigmu), ali se malo tko pita kakav turizam i u kojim granicama. Što to traži svjetska turistička potražnja a što nudi ponuda? Kako na najbolji način posredstvom turizma oplemeniti druge gospodarske i društvene djelatnosti? Na koji način selekcionirati optimalne segmente i kako najpovoljnije kompiementurno djelovati? Kako doći do prioriteta u razvoju, do uravnoteženog i skladnog prožimanja razvoja, do skladnog funkcioniranja ekonomskih, prirodnih, ekoloških, kulturnih i infrastrukturnih činitelja? Ovaj rad uz širi jadranski otočki kontekst, u dijelu istraživanja analizira stanje i mogućnosti i otoka Paga. Uvažavajući njegove posebnosti, pokušava razmišljati o njegovoj budućnosti i prosperitetu, u prvom redu na način: suprotstavljajući se tzv. velikom planiranju i razvoju, sugerirajući pojedina moguća rješenja i tendencije. Svrha je dakle samo jedna - potaknuti dileme, promišljanja i rješenja u razvoju ovog lijepog, pomalo bizarnog i prosperitetnog hrvatskog otoka. Jer uz sve razlike i posebnosti, postoji u obitelji hrvatskih otoka još više sličnih i zajedničkih obilježja i mogućnosti. U raduje primjenjivana socioekonomska metoda istraživanja.