Antirealizam/realizam wittgensteinove ideje o jezičkoj igri

Sažetak

Wittgensteinova ideja o jezičkoj igri dopušta da se nađe ne samo antirealističke nego i realističke tendencije što iziskuje napuštanje klasifikacije na realističke i antirealističke (konstruktivističke, instrumentalističke) pristupe u semantici i metodologiji znanosti koji su nastali u filozofiji matematike. Upotrebom relevantnih autora o Wittgensteinovom djelu (Dummett, Baker, Hintikka, Kripke, C. Wiright ibd.) dobiva se opsežniji pojam o realizmu preko narednih pitanja:

            A. ljudska realnost: prirodna povijest ili forme života (ponašanje, praksa, trening, običaji i institucije — jezičke igre i korektna upotreba),

            B. nova objektivnost: zajednica ,slaganje (kriterij — slijeđenje pravila),

            C. nova nijansa u pojmu istine: opravdanje, verifikacija (dokaz kao jedna metoda verifikacije).

Rezultat analize bit će važni elementi za novi kriterij realizma: opći pojam realnosti, objektivnost kao intersubjektivnost i nijanse u pojmu istine.

Novim kriterijem dobiva se ovaj pregled realizma:

            1. Frege-Tarski-Carnap istinosno-uvjetni realizam,

            2. Frege-Wittgensteinov opravdanje/verifikacijski realizam,

            3. Frege-Wittgensitein-Hintikka verifikacijsko/falsifikacijski realizam.

Mogućnost za Frege-Wittgenstein-Dummettov neverifikacijski realizam ostaje otvoreno pitanje za dalje istraživanje.