Ideja epistemologije

Sažetak

U članku se iznose osnovne ideje Goldmanove koncepcije znanja i opravdanog vjerovanja kao alternativne koncepcije nasuprot tradicionalnim epistemologijama fnudacionalizma i koherentizma. Naročito se obraća pažnja na naturalističku bit Goldmanove teorije koja se očituje u interdisciplinarnom pristupu epistemologiji. Naime, autonomija epistemologije pokazala se neodrživom ,a psihologija spoznaje nužnim dijelom svakog epistemloškog interesa. Bez znanja o psihološkim procesima spoznaje, ili, o procesima formiranja naših vjerovanja nije moguće riješiti pitanja znanja i opravdanog vjerovanja. Ukoliko su ovi procesi nepouzdani, naša vjerovanja neće biti slučajevi znanja, jer neadekvatno formirano vjerovanje nema adekvatnu vezu s činjenicama koje neku propoziciju čine istinitom. U slučaju opravdanosti vjerovanja ukoliko je vjerovanje proizvedeno od strane nepuzdanih procesa, ne možemo tvrdili da opravdano vjerujemo, budući su uzroci vjerovanja takvi da daleko češće proizvode lažna nego istinita vjerovanja. U svemu, dakle, psihologija spoznaje je neophodna disciplina, budući da ona istražuje kognitivne procese o čijoj pouzdanosti ovisi hoćemo li naša vjerovanja smatrati znanjima ili ne.