Psihološki značaj nezaposlenosti kod mladih visoke naobrazbe

Sažetak

Na uzorku od 97 nezaposlenih mladih s visokom naobrazbom željelo se utvrditi kakve su psihološke posljedice nezaposlenosti. Proučavano je u kakvom su odnosu dužina nezaposlenosti i atribuiranje uzroka nezaposlenosti s anksioznošću tih ispitanika. Provjeravane su i pretpostavke da zbog dugotrajne krize zapošljavanja mladi ekstemaliziraju uzroke svoje nezaposlenosti i da su u visoko obrazovanih psihološke posljedice nezaposlenosti manje nego kod niže obrazovanih. Rezultati pokazuju da su nezaposleni duže od 24 mjeseca manje kognitivno anksiozni od onih s kraćim “stažom” nezaposlenosti što se objašnjava visokim stupnjem eksternalizacije uzroka nezaposlenosti. Kognitivna anksioznost manja je u onih koji nemaju financijskih problema. Općenito, rezultati indiciraju da nezaposleni visokog obrazovanja imaju manje psihološki štetnih posljedica zbog nezaposlenosti od nezaposlenih nižeg obrazovanja. Na kraju sažimaju se rezultati cjelokupnog istraživanja (Lacković - Grgin i suradnici, 1991; 1993) te se predlaže teorijski model stresa zbog nezaposlenosti.