Autorice tretiraju medije kao vrlo važnu komponentu suvremenog življenja, koju valja istraživati. Aktualiziraju neke drugačije i novije metodološke pristupe u medijskim istraživanjima, za koje inspiraciju pronalaze u općoj društvenoj situaciji početkom 21. stoljeća. To je doba visokih tehnologija i kontroverzno vrijeme velikih društvenih promjena. I dok se u dosadašnjim medijskim istraživanjima evaluiralo javno komuniciranje uglavnom uz pomoć kvantitativnih metoda, autorice afirmiraju kvalitativnu paradigmu kao jednu potpuno novu i neprimjenjivanu metodološku strategiju. Suvremena društvena zbivanja pretpostavljaju istraživanje medija kao tržišnog fenomena. U tom se kontekstu afirmira konvergencija kao temeljni simbol komunikacija budućnosti. U njoj se široko rasprostranjeni telekomunikacijski servisi udružuju i formiraju novi medijski svijet budućnosti. IUistraživanju tržišta većina autora bavi se televizijom kao najmoćnijim medijem današnjice, ali i mrežnim uslugama. Iako istraživački rezultati pobliže određuju potrebe i interese potrošača. Autorice još raspravljaju i o nizu karakteristika komunikacijskih društvenih procesa. Posebno analiziraju neke novije teorijsko-metodološke pristupe u medijskim istraživanjima, npr. etnomelodološka istraživanja, simbolički interakcionizam, etnografiju komunikacije i kulturološke studije. Kritika ranijih istraživanja medija usmjerena je na njihov isključivi interes za studije o nastanku, razvoju, žanrovima i upotrebi medija. Brza ekspanzija medija motivirala je istraživače da se pozabave učincima i mogućnostima medija. Zato autorice prognoziraju da će buduće metodološke strategije u istraživanjima medija, svoje mjesto iznalaziti u primjeni kvalitativnih istraživanja. Baš taj tip istraživanja označava suvremene trendove u razvitku moderne metodologije s područja društvenih znanosti. Kvalitativni istraživač je naročito obdaren sposobnošću da rasuđuje o životima drugih. Autorice zaključuju kako će valjanost medijskih istraživanja biti veća, ukoliko se istraživačke metode budu osuvremenjivale i na taj način prilagođavale aktualnim društvenim, pa tako i medijskim promjenama. Čovjek će i u budućnosti kao tvorac informacija i društveno biće, kreirati društvene procese među kojima je komuniciranje jedno od temeljnijih. No, sudbina kvalitativnih medijskih istraživanja ovisit će o tempu razvoja medija u demokratskim društvima.
