Ranija istraživanja self-koncepta rezultirala su nalazima koji su nerijetko bili kontraverzni što je otežavalo uspoređivanja i verifikaciju. Izvor tih nedostataka nalazio se u nepreciznosti i nejednoznačnosti definicija self-koncepta, kao i u slabim metrijskim karakteristikama instrumenata kojima se taj konstrukt ispitivao. Poslije poznatih studija Wylie (1974. i 1979.) novije radove, koje su te studije pokrenule, podijelili smo u tri skupine. U prvoj skupini radova autori su provjeravali metrijske karakteristike poznatih i dugo upotrebljavanih skala za mjerenje self-koncepta ili konstruirali nove. Ta su istraživanja pokazala neodrživost gledišta o jednodimenzionalnosti self-koncepta. Druga skupina provjeravala je teorijsku konzistentnost self-koncepta i njegove relacije sa srodnim psihološkim konstruktima, dok u trećoj skupini nalazimo radove o self-konceptu mladih u kojima se provjeravaju dobne i spolne, te kros-kulturalne razlike. Ti radovi daju podršku drukčijem shvaćanju self-koncepta mladih, nego što je to bilo ranije, ali i podršku namjerama da se taj konstrukt, unutar svake kulture, ispituje pomoću instrumenata nastalih u toj kulturi.
