Kontekstualizacija istraživanja suvremene mladosti na primjeru mladih u Dalmaciji

Sažetak

Smatrajući da dosadašnje tradicije istraživanja mladih nisu dostatne za istraživanje sve diferenciranijih mladenačkih scena, kao hipotetsku skicu našeg istraživanja preuzeli smo razlikovanje načina ponašanja mladih kod njemačkog istraživača Karla Lenza (1986, 1988, 1991). Operacionalizacijom njegova "modela" nastojali smo empirijski utvrditi u kolikoj mjeri je pojedini način ponašanja mladih prisutan i u dalmatinskoj stvarnosti. Opća hipoteza uvjetovala je sagledavanje potencijalno relevantnih empirijskih "odgovora" na pitanje: mogu li se načini ponašanja mladih iz Lenzova modela pretpostaviti i za mlade u društvu u tranziciji, kakvo je i hrvatsko društvo. Rezultati nisu u cijelosti potvrdili početnu pretpostavku o sličnostima mladih u Hrvatskoj s mladima u razvijenim postindustrijskim zemljama. Međutim, obilje zajedničkih osobina i u temeljnim zadacima i u poljima djelovanja koje karakteriziraju načine ponašanja mladih, odgovara pretpostavci da ne postoje ni značajnije razlike. Dobiveni rezultati dozvoljavaju zaključiti da, primjerice, i mladi u Hrvatskoj danas postavljaju slične prioritete za svoj život, da su slično snažno usmjereni na Peers-e, te da su podjednako zahtjevni u pitanjima školovanja i budućeg zanimanja.