Pluralizacija životnih stilova i prostorno planiranje

Sažetak

Zbog sve značajnijeg povećanja stanovništva i sve veće socijalne heterogenosti u gradovima, stiliziranje života postaje izuzetno aktivno obilježje distinkcije. Budući da se za prostor ne konkurira više samo ekonomskim, nego i simboličkim formama, gradski uvjeti života sve se više polariziraju, te stil života dobija sve značajniju demonstrativnu funkciju. Stoga simboliziranje, estetiziranje i stiliziranje života u prostornom kontekstu postaje i instrument razmjene socijalnog pozicioniranja. Arhitektura, urbano planiranje, postojanje i raspored parkirališta, zelenih površina ili igrališta za djecu, obilježavaju granice socijalnih teritorija te omogućavaju procese individualnog prisvajanja prostora. Procesi individualizacije i pluralizacija životnih formi, odnosno razdvajanje "subjektivnih" komponenti ponašanja, djelovanja i stavova od "objektivniji" prilika, raspodjele resursa i nejednakih životnih uvjeta stavljaju i prostorno planiranje pred potpuno nove zahtjeve. Stoga je politika urbanog planiranja prisiljena različitim grupama stanovništva otvarati različite, njima specifične prostore djelovanja. Budući da su posljedice socijalne promjene u formi novih stilova života u razvijenim postindustrijskim društvima posebno vidljive u sveučilišnim gradovima i regionalnim centrima, s razvojem hrvatskog društva trebalo bi i u urbano planiranje hrvatskih gradova kakav je i Zadar, uračunati slične procese.