Međuzavisnost razvoja društva i obrazovanja

Sažetak

Međuzavisnosti u razvoju rada, znanosti, tehnike, proizvodnje i proizvodnih odnosa determiniraju edukacijsku funkciju u svakom društvu, odnosno, oni se nalaze u kauzalnim odnosima. S druge strane, te promjene imaju svoju ergološku refleksiju, a ishodište se nazire u sve većoj intelektualizaciji ljudskog rada, koji zahtjeva kvalitetnije obrazovane kadrove. Potrebno je razrješiti jednu od vrlo značajnih kontroverzi suvremenog društva i čovjeka, koja se očituje u edukativnom i ergološkom deficitu, što implicira krizno stanje u društvu i odgojno-obrazovnom sistemu. Ova krizna stanja zahvaćaju sve zemlje, s tom razlikom, što industrijski razvijene zemlje to lakše razrješavaju autoritetom svoje ekonomske i političke dominacije. Prirodni resursi su prolazni, dok snaga ljudskog uma postaje spiritus movens prosperiteta, a to se stiče kvalitetnim odgojem i obrazovanjem. Dakle, obrazovanje je teška industrija razvoja. Kvantificirani rast obrazovanja analogan je razvojnim etapama kvantifikacijskog rasta proizvodnje npr. pojedinačnoj proizvodnji odgovara individualno poučavanje, serijskoj proizvodnji odgovara grupna edukacija, a masovnoj (veliko-serijskoj) proizvodnji analogno je masovno obrazovanje. Takvom trendu ekspanzije obrazovanja pogoduje demokratizacija i povećanje općeg obrazovanja. Pored formalnih razvijaju se i neformalni oblici, pored institucionalnih razvijaju se i vaninstitucionalne forme edukacije, pored obrazovanja mladih, razvija se i obrazovanje odraslih. Prošlo stoljeće karakterizira brzi razvoj osnovnog i obaveznog odgoja i obrazovanja, dok naše stoljeće obilježava snažni razvoj srednjeg, višeg i visokog obrazovanja. U obrazovnoj djelatnosti danas je uključen na izvjestan način svaki treći stanovnik, pa obrazovanje po angažmanu ljudskih potencijala postaje najrazvijenija djelatnost. Ekspanziji obrazovanja doprinosi proces obrazovanja odraslih, poznatiji u novije vrijeme kao -andragoški pokret-, koji se temelji na filozofiji doživotnog obrazovanja.