Prvi prodor revolucionarnih ideja naučnog socijalizma na Slavenski Jug davnašnjeg je datuma. Iste one znamenite 1871. godine, kada je plamen Pariške komune ozario crvenom svjetlošću mračno podneblje tadašnje legitimističke, monarhističke i militarističke Evrope, iste te godine pojavio se u Pančevu, u Vojvodini, prvo u nastavcima, u nedjeljnom listu Pančevcu, a zatim u posebnoj knjizi, prvi srpskohrvatski prijevod Komunističkog manifesta Marxa i Engelsa, koji je inaugurirao novo razdoblje u historiji radničkog pokreta u svijetu. »Bauk komunizma«, koji je ozbiljno zabrinuo vladajuće klase u svima evropskim zemljama, dopro je i do Balkana i izazvao snažna revolucionarna gibanja i kod južnoslavenskih naroda. Samo nekoliko sedmica kasnije, 1. VI 1871, pojavio se u Beogradu, maloj prijestolnici posljednjih Obrenovića, usprkos vrlo nepovoljnim uvjetima za opozicionu štampu, prvi broj Radnika, prvog socijalističkog lista ne samo na Slavenskom Jugu nego i na čitavom Balkanu.