Quirina Traversa Pars zadarskih srednjovjekovnih isprava

Sažetak

Zlatarska djela koja su u toku srednjeg vijeka nastala u Zadru stekla su u našoj kulturnoj javnosti izvjesnu popularnost. Izložba »Zlato i srebro Zadra«, koju je Jugoslavenska akademija organizirala u svojim prostorijama u Zagrebu u jesen god. 1951, i prigodne publikacije o toj izložbi — katalog i knjiga reprodukcija s predgovorom M. Krleže — odigrale su značajnu ulogu u tom pogledu. Znatni podaci o djelovanju zlatara u Zadru bili su nam i otprije poznati, ali su znatno nadopunjeni i zaokruženi publikacijom C. Fiskovića, koji je objavljujući rezultate svog istraživanja u zadarskom Historijskom arhivu iznio niz podataka o zlatarima koji su od XIV do XVI st. živjeli i djelovali u Zadru. Međutim, glavni posao na tom vrijednom materijalu nije još izvršen. Temeljita analiza spomenika nije učinjena, nisu se međusobno komparirali pojedini predmeti koji su po funkciji ili po stilskim osobinama srodni. Nešto je opširnije obrađen tek srebrni kovčeg sv. Šimuna, ali i on čeka detaljniju i suvremeniju obradu.Ostali su još neistraženi vrlo vrijedni predmeti koji su se sačuvali u seoskim crkvama zadarskog primorja i zadarskih otoka, kao i u gradovima Ninu i Pagu koji su sa Zadrom u toku srednjeg vijeka imali jake doticaje. Oni pak po svojim karakteristikama mogu znatno pridonijeti izučavanju zadarskog zlatarstva. Orijentirana ekonomski na Zadar i o njemu ovisna u crkveno-organizacionim poslovima, ta su naselja u toku stoljeća nabavljala u Zadru liturgijski inventar.