Svezak 14 Br. 6 (1975)

In memoriam

Memoriam M
In Memoriam

Bibliografija

Bibliography Bibliography
Bibliography

Mihovil Pavlinović - bez želje filolog

Vladimir Anić
Konjanik pod čalmom koji putuje po turskoj Bosni nije u ono doba nekoliko godina prije okupacije 1878. mogao izazvati sumnju. To je znao i katolički svećenik rodom iz Podgore Miho Pavlinović. Putnik zna da se tursko carstvo drobi i da u Bosni živi isti narod, pa i njega nose radoznalost i oduševljenje koji caruju našom književnošću i koji će motivirati književna djela kao što su »Miljenka« Ante Kova- čića i Zmaj od Bosne Josipa Eugena Tomića ili uzbudljive biografije, kao Matije Mažuranića s njegovim »Pogledom u Bosnu«.

Zadar za vrijeme hrvatskih narodnih vladara

Stjepan Antoljak
Potkraj VI i početkom VII stoljeća u bizantskom Zadru stanovništvo se je dijelilo na kler, plemiće, puk, vojnike i bespravne robove. Pod plemićima (nobiles) uopće se misli i na patricije (patritii romani), koji su bili najviša klasa u gradu i njime su zapovijedali. Obrtnici i radnici koji su se bavili nekim poslom, te siromašan narod sačinjavali su plebs. Vojnici su bili mali i srednji posjednici koji su na osnovi zakona morali za porez na svoje zemljište služiti u vojsci. Prema tome, to je bila pokrajinska ili gradska milicija, ustanovljena za održavanje reda i mira.

Dijalektička misao rane renesanse

Marija Brida
Gotovo neusporediva složenost posljednje faze srednjega vijeka, kad u univerzalne sinteze koje još opstoje nezadrživo urastaju nove suprotne im tendencije proniknute klicama preporoda, izrazila se je bogato i raznoliko i u filozofskom stvaralaštvu. Ideje koje ono implicira pune su slutnja neograničenih mogućnosti i vizija njihovih ostvarenja. Racionalnost im je doduše još znatno nadopunjena maštovitošću - no to nejasno, ponekad i nestvarno osvjetljenje, ne umanjuje im inventivnost.

O suvremenoj zadarskoj miksoglotiji i o njezinim društveno-povijesnim i lingvističkim pretpostavkama

Dalibor Brozović
Današnji Zadar posjeduje izvanredno zanimljivu jezičnu situaciju (u dobroj tradiciji Praške škole: jazykovâ situace). Ona se oblikovala kao rezultat svih promjena nakon 2. svjetskog rata i povratka grada Zadra matičnoj zemlji. Taj je grad za više od tri desetljeća života u Hrvatskoj i u jugoslavenskoj zajednici doživio potpun preobražaj, odvijali su se društveno-politički i kulturni procesi među najzanimljivijima u našim zemljama, ali na jezičnom je polju zadarska situacija nesumnjivo najsloženija i naj originalnija, u našim mjerilima bez premca, a interesantna je i s općelingvističkoga stanovišta. Razumije se, takva jedna iznimna jezična situacija ne može biti samo rezultat različitih promjena izvršenih jedino u novije doba, koliko one god bile duboke i intenzivne -inače bi bilo i drugih paralelnih slučajeva- nego se mora raditi o određenoj specifičnoj već odavna formiranoj veoma složenoj podlozi, kojoj su onda noviji burni procesi mogli dati suvremenu tako iznimnu fizionomiju. A kada je riječ o Zadru i o njegovu užem gravitacionom području, onda je takva podloga zaista tu, pred nama.

Glagolski vid u francuskom jeziku

Vjekoslav Ćosić
Prvo pitanje koje se nameće kad pristupamo proučavanju glagolskog vida u francuskom jeziku, jest pitanje shodnosti i opravdanosti tog proučavanja. Postoji, naime, uvriježeno mišljenje da francuski jezik gotovo ne poznaje tu gramatičku kategoriju. Tome je glavni razlog što francuski ne posjeduje ni jedno od »klasičnih sredstava« vidskog izraza.

Kantova anticipacija tretmana principa uzroka kao metodološkog pravila

Heda Festini
Pravu teorijsku obradu principa uzroka kao metodološkog pravila koje podstiče učenjake u njihovu istraživanju dao je K. Popper. I sve do danas u metodologiji znanosti problem uzroka ne samo da je ostao jedno od značajnih pitanja, nego je postao mjerilo zastarjelosti ili modernosti nekog pristupa znanosti.

Talijanski prepjevi Vladimira Nazora

Mario Festini
U predgovoru svojim prepjevima Carduccijevih, Pascolijevih i D’Annunzijevih pjesama na hrvatski jezik Nazor piše o tim pjesnicima: "Mnogo im i ja dugujem; a svoj dug priznajem i plaćam ga -kako znam i mogu- ovim prijevodima i prepjevima."

Proslave Oktobarske revolucije u Dalmaciji od 1941. do 1944.

Dinko Foretić
Oktobarska revolucija - veliko djelo ruskog proletarijata nadahnutog Lenjinovim genijem u borbi za ravnopravnost bespravnih, imala je živog odjeka i u radnim masama jugoslavenskih naroda. Vjeronost i odanost tekovinama i idealima oktobarske socijalističke revolucije i težnja da i ovdje kod nas, u našoj zemlji, stvorimo socijalističko društvo, potakle su narode naše zemlje da pod vodstvom Komunističke partije Jugoslavije dignu ustanak i da kroz oslobodilački rat razviju takav vid revolucionarne aktivnosti kojom će se konačno osloboditi i od tuđinske vlasti i od vlastitih ugnjetača.

Kako je Alberto Fortis mogao doći do "Hasanaginice"

Ante Franić
Prije dvije stotine godina pojavila se u pisanom obliku na našem jeziku i u talijanskom prijevodu usmena (narodna) balada »Žalostna pjesanca plemenite Asanaginice«, danas poznatije pod naslovom »Hasanaginica«. Od 1774, kad je izašla u Veneciji u putopisu talijanskog opata Alberta Fortisa Viaggio in Dalmazia, ta je pjesma, po riječima mnogih književnih stručnjaka, kao prva naša usmena pjesma prevedena na strani jezik, postala sastavnim dijelom svjetske književnosti kao pravi, nepatvoreni »pjesnički biser«. Umjetničkom jednostavnošću i skladom, zgusnutošću izraza i elegancijom izkaza složene ljudske tragike u formi tragedije jedne obitelji, posebno jedne plemenite žene, supruge i majke, pjesma je oduševila i oduševljava školovane i neškolovane, književne stručnjake i književne laike; i u svom primarnom, »originalnom« obliku, iz usta narodnog pjevača, i u sekundarnom, zapisanom stanju, iz knjiga usmene poezije, i u tzv. tercijalnim, »neautentičnim« vidovima, iz prijevoda na strane jezike.

Kako je nastao naziv Diadora

Branimir Gabričević
Kako je nastao naziv Diadora, odnosno kako je kod Konstantina Porfirogeneta (De admin, imp. 29) došlo do promjene Iadera > Diadora, raspravljao je u svojim lingvističkim studijama P. Skok.

Jedan starofrancuski rukopis u Zadru

Vera Gerersdorfer
Na vjetrometini povijesnih događaja u srednjem vijeku Zadar je bio jaka tvrđava što odolijeva potresima mnogih dramatskih zbivanja, ali i riznica u kojoj se je nagomilavalo duhovno i kulturno blago čitava jednog značajnog razdoblja.

Latinski jezik Šimuna Kožičića Benje

Branimir Glavičić
Zadranin Šimun Kožičić Benja, koji je poznatiji kao pisac hrvatskoga jezičnog izraza, osigurao je sebi časno mjesto i među hrvatskim latinistima svojim dvama latinskim govorima, od kojih je prvi, znatno duži, održao na Lateranskom koncilu, a drugi, pred papom Leonom X.

Bergsonova koncepcija apsolutne samostalnosti duha

Anđelko Habazin
Jedna od prvih i glavnih intencija filozofije XX. stoljeća je otvaranje novih regija realiteta. Naime, to se vrijeme umorilo od staroga spora škola: »Namjesto konstruktivne spekulacije u velikim cjelokupnim sistemima klasične metafizike, s njihovim bezuvjetnim zahtjevom za jedinstvom i njihovim vrhunaravnim podrijetlima, stupa deskriptivno-analitički postupak. On napreduje od onoga što se može pokazati, dokazanoga ili vjerojatnog konkretnih područja iskustva, u ono načelno i sveobuhvatno pitanje o realitetu i bitku uopće, bez stida od mnoštva i mnogostrukosti, i uvijek sebi svjestan onoga prethodno fragmentamoga svakog zamišljanja.«

Dramski likovi i postupci u "Ekvinociju" Ive Vojnovića

Nikola Ivanišin
Osim općepoznatih književno-teatarskih, postoji još nekoliko tzv. specifičnih Vojnovićevih »drama« što su bitno važne za njegovo sveukupno, a posebno za dramsko stvaralaštvo. Bez tih tzv. »specifičnih«, onoliko onakvih ostalih Vojnovićevih drama bilo ne bi.

Struktura Ćipikova romana iz bračkog života

Zlatan Jakšić

Služeći kao carski nadšumar na srednjodalmatinskim otocima Braču i Hvaru, te kasnije u Sinjskoj krajini, Ćipiko je napisao i objelodanio dva romana: Za kruhom (1904)1 i Pauke (1909). U tim djelima što se po stilu, strukturi i metodi obrade umnogome razlikuju, Ćipiko tretira identičan socijalni problem: osiromašenje i raslojavanje sela u uvjetima akumulacije kapitala na kraju XIX i početku XX vijeka. U prvome romanu te procese Ćipiko prati na jednom srednjodalmatinskom otoku (Braču), dok se u drugome ti procesi odvijaju na terenu Dalmatinske zagore, dakle pod pogodbama i uvjetima života koji su drugačiji.


Najstarejša zgodovina slovenske književnosti v hrvatskosrbskem jeziku

Jan Zoltan
Letos mineva sto let, odkar se je rodil utemeljitelj slovenske literarne zgodo vine, dr. Ivan Prijatelj.1 Med njegovimi deli zavzemata posebno mesto dva v nemščini napisana iiterarnozgodovinska pregleda slovenske književnosti, ki sta bila namenjena tuji publiki in ju je petkrat objavil v različnih deželah. Dve med njteii sta v hrvaškosrbskem jeziku, od katerih je ena izšla v knjižni obliki z naslovom: Dr, Ivan Prijatelj, Slovenačka Književnost, Beograd 1920 (prevedel jo je Miloš S. Moskovljević, predgovor pa napisal Pavle Popović. To izdajo v daljnjem tekstu označujemo Pregled). Po letu nastanka je to najstarejša zgodovina slovenske književnosti v hrvatskosrbskem jeziku, ki jo je napisal resničen strokovnjak in jo objavil v knjižni obliki.

O prvim tragovima umjetničke proze u "Zori Dalmatinskoj"

Mira Janković

Zora dalmatinska iako označena kao »književni nedjeljni list« u prvom broju ne iznosi svoj književni program, već se u Pridgovoru bavi isključivo pitanjem jezika. U kasnijim, najkompetentnijim prikazima časopisa govori se o tome kako je Zora bila u prvom redu prosvjetni, a ne toliko književni list s funkcijom ograničenom na zabavu i prosvjećivanje širih slojeva naroda u Dalmaciji. Po tome bi se moglo zaključiti da Zora i nije imala nekih književnih pretenzija, da se nije obraćala čitaocima s književnim interesima, jer -kako je rečeno- »obrazovaniji ljudi po dalmatinskim gradovima govore i čitaju talijanski«.


Pedagoške retrospektive i nove perspektive

Vladimir Janković
Početak djelovanja Katedre za pedagogiju datira od ljetnog semestra 1957/58. školske godine, upravo od vremena odvijanja žive diskusije o reformi cjelokupnog sistema našeg odgoja i obrazovanja i objave opsežnog elaborata pod naslovom Prijedlog sistema obrazovanja i odgoja u FNRJ.

Lokacija crne metalurgije na obali kao dio širih ekonomsko-litoralnih procesa

Boris Jurić
Litoralizacija je relativno novija pojava. Definira se kao okupljanje i ubrzano razvijanje određenih oblika društvenog života na morskim obalama. S ekonomskog stajališta litoralizacija je skup procesa ubrzane lokacije, aktivizacije i koncentracije ekonomskog života u primorskim područjima, koja su uključena u tokove suvremenog privređivanja. Litoralizacija kao privredna stvarnost prvenstveno zahvaća kompleks »primorsko-pomorske privrede«, tj. a) pomorsku privredu, b) primorski turizam, c) ekonomiju morskog bogatstva i d) priobalnu industriju.U okviru pak priobalne industrije istaknuto mjesto pripada izgradnji željezara na morskim obalama. Toj djelomičnoj »seobi« crne metalurgije na obalu posvećena su naredna razmatranja.

Prilog proučavanju sintaktičke interferencije kod jezika u kontaktu

Dunja Jutronić Tihomirović
U svom članku u Suvremenoj lingvistici profesor Rudolf Filipović napominje slijedeće: »Dakle, evropski jezik kao jezik primalac može doći u kontakt s engleskim jezikom u dvjema sredinama i pod dvama različitim uvjetima: a) Evropski jezik kao jezik primalac dolazi u kontakt s engleskim, kao jezikom davaocem, u sredini u kojoj je jezik primalac službeni jezik, jezik nacije, a engleski je strani jezik. b) Evropski jezik kao jezik primalac dolazi u kontakt s engleskim, jezikom davaocem, koji je službeni jezik te zemlje i materinji jezik nacije. Tako se jezik primalac nalazi u podređenom položaju i izložen je snažnom svakodnevnom utjecaju jezika davaoca, službenog jezika.

Starohrvatska pasionska drama i pitanje stranih izvora

Nikica Kolumbić
Takozvani pasionski tekstovi, tekstovi u kojima se obrađuje tema Kristove muke, najbogatiji su fond hrvatskog srednjovjekovnog stihotvorstva i to u lirici i u drami. Zato se njihovim proučavanjem mogu zapaziti mnoge pojave koje će vrijediti za cjelokupnu hrvatsku srednjovjekovnu poeziju.

Uloga Zadra u književnom životu hrvatske moderne

Nevenka Košutić Brozović
Nakon hrvatskog preporoda i uloge Zore dalmatinske Zadar se u povijestima hrvatske književnosti spominje malo i usputno. Najčešće se nabrajaju književnici koji su u njemu neko vrijeme boravili, ili novine i časopisi što su tu izlazili, ali sve se te napomene svode uglavnom na biobibliografske podatke, iz kojih možemo izvući zaključak da je Zadar bio uglavnom prolazna postaja u životu pojedinih književnika koja u njihovu stvaralaštvu nije ostavila dubljeg traga. Činjenica da Zadar, važno književno središte u dopreporodnim razdobljima hrvatske književnosti, nije u razdoblju od Preporoda do I. svjetskog rata dao ni jednog značajnijeg beletrista ili da u doba cvata regionalizma nije među brojnim književnicima koji su u njemu živjeli, našao svog pripovjedača, zahtijeva svakako jednu dublju sociološku analizu u koju ovdje ne bih ulazila, iako se nekih elemenata moram dotaći u vezi sa samom temom.

Glagolski vid kao tipološko-komparativni problem

Miroslav Kravar
U smjenama pravaca i metoda, pa i čitavih teorija suvremene lingvistike, počev od i dalje živih tradicionalnih pristupa jezičnim činjenicama, pa preko brojnih strukturalnih sve do transformativno-generativnih analiza, ne dolaze u pitanje samo opći heuristički principi rada na području jezika kao sistema sui generis, nego se sve novi i novi postupci istraživanja primjenjuju, bilo u smislu postulata ove ili one teorije ili pak u obliku znanstvenoga eklekticizma, i na pojedinačna područja jezičnoga sistema, kao što su na primjer pojedini nivoi ili »razine« jezika, ili pojedini podsistemi na različitim razinama ili pojedine strukture u okviru različitih podsistema, itd.

Bilješke o grčkoj keramici s naših prijadranskih nalazišta

Petar Lisičar
U članku »Cenni sulla ceramica antica«, objavljenom u periodiku Archaeologia Iugoslavica, XIV/1973, 3—27, pisac ovih redaka dao je pregled antičke grčke keramike, dijelom i druge, s naših jadranskih nalazišta, kao prilog proučavanju protohistorije ovog našeg kraja. Dobro je osvrnuti se još malo na te spomenike, bar na one iz VI. i V. stoljeća st. Potrebno je dati neke nove pojedinosti, mjestimično i novi pristup stvarima s obzirom na noviju literaturu (potpuniju bibliografiju i dokumentaciju).

Engleska i američka drama u Narodnom kazalištu u Zadru od 1946. do 1962.

Ivo Mardešić
Veliko zanimanje za englesku i američku dramu u mnogim evropskim zemljama nakon drugog svjetskog rata nije mimoišlo ni naše kazališne centre. Osobito su se često izvodila dramska djela nastala u 20. stoljeću, a davala su se i djela iz ranije engleske dramske literature. Zadarsko kazalište igralo je važnu ulogu u nastojanjima da, uz ostala djela svjetske dramske literature, približi suvremenom gledaocu najnovija dostignuća s područja engleske i američke drame i neke klasike engleske dramske literature koji su već ranije prikazivani. Od samog početka rada Narodnog kazališta u Zadru, tj. od njegova otvorenja 14. listopada 1945. ta su djela bila vidno zastupljena na zadarskoj pozornici. Već iste, 1945. godine, pod vodstvom Marka Foteza, davana su djela Držića, Molierea i Shakespearea, kao i neka djela iz američke književnosti. Izvođenje ovih djela možemo smatrati početkom jedne tradicije prikazivanja engleskih i američkih dramskih djela; ta će tradicija biti vrlo snažna sve do prestanka rada stalnog kazališnog ansambla 1963. godine. Spomenuta izvođena djela svrstat ćemo u nekoliko grupa, prema vremenu u kojemu su nastala kao i prema njihovim literarnim kvalitetama, odnosno njihovoj aktualnosti.

Govorne kategorije prostora i vremena i teorija relativiteta

Radivoj F. Mikuš
Za zdravi razum pojmovi prostora i vremena ne čine nikakvih poteškoća, oni su dati, kako velimo, intuicijom (ma što pod time podrazumijevali) i potvrđeni iskustvom i tehnologijom. Euklidski prostor zamišljen je kao homogen i neograničen, izotropan (sve su dimenzije jednakovrijedne), kontinuiran, prazan, on je sredina u kojoj su smješteni predmeti (stvari, substance, materije). Vrijeme je linearno, ne-reverzibilno, ono teče kontinuirano od prošlosti preko sadašnjosti ka budućnosti, u njemu se zbivaju radnje, procesi, događaji. Tako su te kategorije shvaćali nekada i filozofi i gramatičari, pa i Isaak Newton; stoga ih zovemo newtonskim.

Šest prvih stihova Geteova prepjeva "Klaggesang von der edlen frauen des Asan Aga"

Jevto M. Milović
Geteov prepjev »Zalostne pjesance plemenite Asanaginice« »Klaggesang von der edlen Frauen des Asan Aga« štampan je anonimno 1778. g. u Herderovoj zbirci narodnih pjesama Volkslieder. Herder govori u svojim napomenama o porijeklu pojedinih pjesama u zbirci Volkslieder. Za pjesmu o Asanaginici kaže: »Prijevod ove plemenite pjesme nije od mene; nadam se da ću ubuduće dati više ovakvih (pjesama)« (»Die Übersetzung dieses edlen Gesanges ist nicht von mir; ich hoffe, in der Zukunft derselben mehrere zu liefern«). Pod Geteovim imenom pojavio se ovaj prepjev prvi put 1789. g. u osmoj svesci Skupljenih Geteovih djela. »Na istom mestu, kao prva u Drugoj zbirci pesama, ostala je 'Hasanaginica' i u Kotinim izdanjima Geteovih Dela, sve do trećeg izdanja -posleđnjeg za pesnikova života (’letzter Hand’)- u kojem se pojavljuje među ’Baladama’. Vajmarsko Izdanje Geteovih dela vratilo ju je opet na Staro mesto (2. Band — 1888 —, str. 49-—52, i Lesearten, str. 304/305)«.

O odrazu Dostojevskoga na poeziju Augusta Cesarca

Žarko Muljačić
Kult Dostojevskoga kod Hrvata ostavio je vidljiv trag čak i na Cesarčevu revolucionarnu poeziju. O utjecaju i odrazu Dostojevskoga na prozna djela Augusta Cesarca opširno je pisano u hrvatskoj književnoj kritici poslije II svjetskog rata. U ovom radu pokušat ćemo dokazati da je F. M. Dostojevski ostavio uvjerljiv odraz na našega hrvatskog revolucionarnog pjesnika Augusta Cesarca, koji je stvarao svoja djela između dva rata (1918—1941).

Još jedan latinički tekst legende o Svetom Jeronimu

Anica Nazor
Evo trećega latiničkog teksta pjesme Anjelske kriposti, tj. dvostrukorimovane dvanaesteračke Legende o sv. Jeronimu, kojoj najstariju izravno datiranu potvrdu nalazimo u knjizi Transit sv. Jerolima, tiskanoj glagoljicom u Senju g. 1508. Jedan latinički (potpuni) tekst poznat je već iz Firentinskog zbornika (15. st.), koji je pronašao, opisao i potom objavio C. Verdiani.' Drugi, znatno kraći tekst (svega 52 od 148 stihova), dolazi pod naslovom Versi od sfetoga. Hierolima u zborniku miscelánea, sada u knjižnici male braće u Dubrovniku pod (privremenim) brojem 589.

Visoko školstvo u Zadru tijekom devetnaestog stoljeća

Stijepo Obad
Dalmatinski studenti stoljećima su stjecali naobrazbu na talijanskim sveučilištima, osobito na Sveučilištu u Padovi. Uslijed brojnih ratova, siromašna stanja stanovništva i velike udaljenosti, mletački senat dopustio je dalmatinskim studentima (1680) da mogu u Padovi izvanredno studirati pravo bez obveza i bez uvjeta da tijekom studija polažu ispite. Ispit su polagali samo na kraju studija radi diplomiranja. Mogućnost izvanrednog studiranja prava, koja su uglavnom koristili plemićki sinovi, bila je teže izvodiva uslijed nedostatka dovoljno sposobnih mentora-učitelja i rigorozna ispita. U osamnaestom stoljeću, stoljeću prosvjetiteljstva i napretka znanosti javili su se zahtjevi za otvaranje svjetovnih prosvjetnih zavoda. Mletački senat donio je odluku (1779) o utemeljenju zaklade Sv. Dimitrija u Zadru za školovanje muške mladeži, uključujući stjecanje osnova iz pravnih znanosti. Mletački knez namijenio je ženski samostan sv. Dimitrija za obrazovanje muške omladine. U Zadru je postojalo još nekoliko zaklada, npr. Antuna Ciprianusa, namijenjena plemićima, Ivana Giovinoa i Sv. Mihovila na Ugljanu (San Michiele in monte).

Kranjčevićevi pogledi o prevođenju

Luko Paljetak
U "Nadi" od 15. 11.1898. godine Silvije Strahimir Kranjčević je objavio odulji nepotpisani osvrt na Lirski intermeco, knjigu prijevoda pjesama H. Heinea, koju je godinu dana ranije objavio Aleksa Šantić.“ Ovaj Kranjčevićev osvrt mnogostruko je značajan. Govoreći o Heineovoj lirici koju je i sam prevodio privučen osebujnim stilom ovog »disharmoničnog« i »pustopašnog« njemačkog pjesnika, on nam, na jednu stranu, otkriva svoj odnos prema romantici i romantizmu. Suprotstavljajući »izgnječenu raznježenost i kaćiperstvo, plačljivost i paosjećaj« romantike »iskrenom jeziku srca«, Kranjčević ukazuje na neke bitne i opće-važeće odrednice vlastite poezije.

Časopis "Lovor" i njemačka drama u nas

Mirjana Paljetak
Godine 1905. pokrenuo je M. Cihlar Nehajcv u Zadru književni časopis »Lovor«, koji je neko vrijeme te godine bio jedini časopis u nas. Osim Nehajeva, ovaj časopis su uređivali Milan Begović, Milivoj Dežman Ivanov i Rikard Katalinić-Jeretov, a u njemu su surađivala vrlo poznata imena hrvatske književnosti.

Dalmacija i poljsko-hrvatska kulturna uzajamnost početkom XX. stoljeća

Lech Pazdzierski
Ako se već pokušava dokazati da Poljska »leži na Mediteranu« u smislu klasičnih, renesansnih, baroknih i dr. podsticaja, sa istim se pravom može tvrditi da se to odnosi i na jadransku jugoslovensku obalu kroz koju su vodili putevi po »zlatno runo« u Italiju, Grčku itd. Ne dirajući daleku prošlost obeleženu tačkama: Jan Kochanowski - dalmatinski đaci italijanskih univerziteta (a takođe Jan Kochanowski - Andrija Dudić i Ignjat Durđević); najzad I. Gundulić, A. Sapieha, T. T. Jež (Uskoci) itd., valja malo prozboriti o oblikovanju kulturnih veza početkom našeg stoljeća, koje se i nas indirektno ili direktno tiču.

Romantičke vizije Luigija Ficherta

Glorija Rabac Čondrić
Ovim stihovima i nostalgičnim pozdravom rodnoj zemlji-Dalmaciji-a i molbom »misterioznom Biću« — koje kroji sudbinu našem jadnom čovječanstvu - da uspostavi mir »onde ii giorno de l’ultima battaglia, /vinca lo Slavo, e l’Italo non pianga«, Luigi Fichert završava svoj spjev posvećen tragičnoj priči jedne ljubavi, storiju o nesuđenom braku između ribara iz Chioggie i djevojke rođene na neimenovanom otoku našeg Jadranskog mora. U aluziji na povijest »koja se odvija među nama«, tj. između naše dvije susjedne zemlje, pjesnik izražava svoj prezir prema rasnoj i nacionalnoj mržnji. Budući da se taj stav, prožet humanom notom odjevenom u romantično ruho, provlači u cjelokupnom stvaralaštvu Zadranina Ficherta, smatramo da je bilo potrebno oživjeti sjećanje na njegove poruke i vizije i podsjetiti na njegovu naklonost, pa čak i ljubav prema Slavenima.

Trogirsko i splitsko zaleđe u nekim dokumentima iz druge polovine XIV. i početka XV. stoljeća

Vladimir Rismondo
Događaji, koje u ovom radu najviše u obliku građe iznosimo zbivali su se u zaleđu Trogira i Splita u drugoj polovini XIV. i na početku XV. stoljeća, a nalaze se zabilježeni u Splitskom kaptolskom registru (Splitski kaptolski arhiv Scr./A, Nrus 64) te u nekim bastardelima splitskog notara Tome de Cingulo (Historijski arhiv u Zadru). Smatrali smo korisnim iznijeti ih, jer su ilustrativni za život i ćud gradskih patricija i feudalaca, za međusobne odnose i jednih i drugih na ovom istom terenu, te za neke oblike sudovanja, koji su još uvijek odražavali pravne običaje iz starih društvenih formacija. Dali smo mjesta također i Vlasima (koji su uvijek u ovim dokumentima označeni kao posebna skupina) te njihovim vezama s gradom i gradskim ljudima.

"Bakreni konjanik" A. Puškina i Bakreni konjanik u romanu "Petrograd" A. Beloga

Višnja Rister
Roman Andreja Belog Petrograd (napisan 1911, a skraćen i prerađen 1921/22. godine) počinje prologom u kojem se dokazuje da Petrograd ne postoji, da nam se Petrograd tek pričinja. Dakle, prije nego što i započne roman autor nam pokazuje svoj odnos prema gradu. Petrograd je »glavni junak« romana, a njega nema, nama se samo pričinja da on postoji.

Kratak pregled bosanske književnosti Mihaela Napotnika iz godine 1884.

Janez Rotar
Kada je godine 1878. Austrijska Monarhija okupirala Bosnu i Hercegovinu, u štampi se uskoro počeo pojavljivati izraz »Nova Austrija«. Njime se označavalo zaposjednute zemlje i samim tim, na svojevrstan način i po ugledu na klasični evropski kolonijalizam, održavao se odnos podunavske Monarhije prema okupiranim zemljama »južno od Save«. Ali situacija se u ovom slučaju znatno razlikovala od klasičnih kolonijalnih odnosa evropskih zemalja. »Nova Austrija« neposredno se naslanjala na dotadašnje granice Monarhije, dok u etničkom i jezičnom pogledu granice nisu ni postojale; bile su samo političke, a djelimično i vjerske, konfesionalne. One su, međutim, bile neodredive iz različitih i poznatih razloga, a do izražaja nisu mogle jače doći ni zbog jezično-etničke ni socijalne povezanosti stanovništva.

Čitaonica u Murteru

Tomislav Skračić
Od niza odlučujućih pojedinosti koje su prethodile osnivanju murterske čitaonice pouzdano je zabilježena samo ona koju opisuje zadarski II Nazionale. U svom broju od 16. kolovoza 1865. taj list donosi omanji dopis iz Tijesna (Stretto) sjedišta općine kojoj je tada pripadao Murter. Dopisom se izvješćuje redakciju lista o povoljnom ishodu izbora za općinski consiglio. Izvještač likuje nad nedoumicom načelnika, signora Cervelle koji, videći među trideset i šest odbornika 29 crvenih kapa, nije mogao do upitati vijeće »in quale lingua si dovessero tenere le sedute«. Manjina (sedmorica »antinazionali«) je bila puna gorčine kad se začuo odgovor dvadesetdevetorice, »un grido, un acclamazione sola... ii naški«. Poklikom »naški«, završava pisac članka, »sankcionirana je naša slavenština kao jezik vijeća«.

Obrambeni sustav i prospekt antičkog Zadra s kopnene strane

Mate Suić
U gradu antičkog svijeta bedemi posjeduju ne samo svoju funkcionalnu vrijednost kao bitni element njegove sigurnosti od vanjske opasnosti, već isto tako i svoju urbanističko-estetsku komponentu. Tu misao sažeto iznosi filozof Aristotel u svojoj Politici u zadnjim decenijima 4. st. prije n. e. kada piše: »Ako je tome tako (tj. kad je već potrebno gradove opasivati zidinama, n. p.), tada ne treba samo graditi zidine, već se brinuti i o tome da one budu dolično na ukras gradu.« Nema sumnje da ovdje filozof iz Stagire uopćava jedno stanovište i potvrđuje jednu praksu koja je u grčkom svijetu i prije njega bila poznata.

Dva priloga povijesti šibenske trgovine sredinom XVII stoljeća

Seid M. Traljić
Pišući o šibenskoj trgovini s Bosnom spomenuo sam da je pred početak Kandijskog rata bio živ izvoz konja i drugih teglećih životinja preko šibenske skele u primorske gradove papinske države i u Mletke, a ovdje ćemo to pitanje potanje obraditi i upotpuniti nekim podacima o trgovini između Šibenika i Bosne drugim proizvodima. Sve će to biti prikazano na temelju spisa onovremenih šibenskih notara, naravno koliko je to sačuvano i nama danas dostupno. Šibenik je tada imao najviše veza s dva susjedna grada pod turskom upravom: Skradinom i Drnišom. Ti su gradovi kao najbliži Šibeniku bili u neku ruku glavna izvorišta trgovine s ovom mletačkom lukom na našoj obali Jadrana. Razumljivo je da su uz njih povezani bili sa Šibenikom i drugi udaljeniji gradovi, kao što su Banja Luka, Glamoč, Knin i mnoga sela s turskog i mletačkog područja. Međutim Skradin i Drniš su imali značenje izvoznih emporija i tu su se plaćale trgovačke pristojbe na robu koja je tuda prolazila prema mletačkoj granici.

Poezija Theodora Roethkea

Sonja Valčić
Theodore Roethke, njegov »Ja« i njegova poezija čine jednu nerazdvojnu cjelinu. Kad se čitaju njegove pjesme čovjek neminovno hoće da sazna nešto i o tom čovjeku-pjesniku, nemoguće je sagledati bit njegove pjesničke koncepcije bez poznavanja njega samoga.

Zapisnik pravopisne komisije u Zadru godine 1820.

Zlatko Vince
Prigodom svoga dolaska u Zadar godine 1956. pozabavio sam se već prvih godina pitanjima grafijske reforme kako je predložena u zapisniku pravopisne komisije kojoj je predsjedavao F. M. Appending a članovi su joj bili: M. Bobrowski, B. Mihaljević, N. Budrović i P. Miošić.

Markantun de Dominis u "The staple of Newes" Bena Johnsona

Josip Vlahović
Vrednovanje umjetničkog književnog djela ne može biti ograničeno samo na estetsko-umjetničku analizu. Ako jedno djelo zaista ima umjetničku vrijednost, ono zaslužuje da ga se prouči s više aspekata. Potrebno je poznavati u dijalektičnom jedinstvu svu kompleksnost stvarnosti, tj. prostora i vremena u kojem je djelo nastalo. Da bismo, dakle, mogli bolje razumjeti i bolje doživjeti djela jednog Shakespearea, Ben Jonsona, Thomasa Middletona i drugih, ukoliko govorimo o engleskoj književnosti, moramo poznavati uz ostalo i izvore iz kojih su ti književnici crpili svoje inspiracije, prototipove likova koje su prikazali i lokalne specifičnosti koje su se u tim djelima odrazile, što, ujedno, ne znači da ta djela nisu istovremeno i općeljudska, univerzalna ili bolje reći odraz svih vremena i svih ljudi. U tome i leži njihova veličina i vrijednost.

Osnove za jednu moguću koncepciju predmeta kultura oblikovanja

Josip Vrančić
Industrijska revolucija je rodila radničku klasu, a nova klasa je neizbježno revolucionirala cjelokupnu društvenu strukturu, misao i praksu društvenog života. Međutim to revolucioniranje društvene situacije nije izbilo odjednom niti se kretalo pravolinijski. I ono poznaje svoja krivudanja i put kroz maglu, period sazrijevanja. Stare strukture i stara shvaćanja posjedovala su privid apsolutnosti i nepromjenljivosti te su rani reformistički, socijalističko-utopistički filantropski pokušaji predlagali promjene koje su zahvaćale samo površinu stvarnosti. Tek je Marxova misao usmjerila napore na bitno: totalno znanstveno osmišljeno prestrukturiranje društvenih odnosa. Od površine krenulo se prema samoj jezgri stvari.

Obnavljanje škola u Zadru nakon oslobođenja

Mate Zaninović
Zadar je u svojoj povijesti bio plijen različitih osvajača, prodavan i otuđivan, pa je tako nakon prvog svjetskog rata Rapalskim ugovorom od 12. studenoga 1920, temeljenim na Londonskom sporazumu tadašnjih velikih sila kao sastavnom dijelu ekspanzionističke politike talijanskog imperijalizma, otuđen od teritorija i naroda kojem je od davnina geografski i etnički pripadao.

Pregledaj sve brojeve