Petar Lorini – učitelj i utemeljitelj suvremenoga hrvatskoga morskog ribarstva
Synopsis
Petar Lorini (Sali, 30. travnja 1850. – Beograd, 17. srpnja 1921.) je jedan od najistaknutijih učitelja i pedagoških pisaca u Dalmaciji te vrhunski stručnjak za morsko ribarstvo na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Rodom iz Sali na Dugom otoku, a životom i djelovanjem povezan s mnogim hrvatskim i drugim gradovima i selima na jadranskoj obali od Trsta do Kotora, Petar Lorini bio je uronjen u samo esenciju društveno-gospodarskog sustava toga dijela Sredozemlja.
S pozicije prvoga nadzornika za ribarstvo za Dalmaciju, Istru, Trst i Goričko primorje pri Pomorskoj vladi u Trstu vješto je i sustavno povezivao strateške smjernice razvoja ribarstva s njihovom operacionalizacijom, nikada ne izostavljajući iz motrišta visoko rangiranoga austrougarskog činovnika „običnog“ i „malog“ čovjeka – ribara i težaka. Njegovi znanstveni i stručni uvidi temeljili su se na proučavanju tadašnje relevantne literature, posebno one objavljene na talijanskom i francuskom jeziku, ali i na vlastitim spoznajama koje je stjecao još kao dječak, a zatim i u zreloj dobi među saljskim ribarima, a od 1897. surađujući s ribarima cijeloga istočnog Jadrana koji se tada nalazio u sastavu Austro-Ugarske Monarhije.
U svojim je rodnim Salima, nedugo nakon namještenja za pučkog učitelja, uveo nastavu na hrvatskom jeziku 1873. Stoga je s pravom u prigodi 100. obljetnice tog događaja osnovna škola u Salima imenovana po njemu. Po(d)učavao je sve generacije Saljana, od temeljenog opismenjavanja do upoznavanja s aktualnim društvenim i gospodarskim prilikama u svijetu i u domovini. Uputio je na važnost znanstvenog istraživanja ribarstva i važnost podučavanja ribara obilježjima morske biologije i ekologije, upotrebi ribolovnih tehnika i alata, prerade ribe, osmišljavanju združivanja malih ribara i programa financiranja ribolova te socijalne skrbi o starijim ribarima te potrebi održivog upravljanja ograničenim bogatstvima mora, što je, poznavajući neumjerenost mnogih sudionika u morskom ribarstvu, moguće postići preciznom regulacijom ribolova zakonskim i podzakonskim zabranama i nadzorom provedbe tih akata. Posebno su dragocjene njegove vizionarske ideje o važnosti akvakulture.
Mnogi problemi na koje je Lorini upozoravao nisu riješeni ni danas, štoviše mnogi su samo produbljeni, posebno u pogledu crpljenja prirodnih resursa Jadranskog mora. Uzimajući u obzir potrebu osmišljavanja održivog i pametnog upravljanja prirodnim bogatstvima smatrali smo prikladnim i potrebnim komemorirati najvažnija Lorinijeva postignuća kao podsjetnik na ono što je bilo, kao pregled onoga što jest i kao pogled prema onomu što će možda biti u hrvatskom morskom ribarstvu.
Chapters
-
Predgovor
-
Društveno-gospodarske prilike u Dalmaciji u vrijeme Lorinijeva djelovanja
-
Petar Lorini – učitelj djece i naučitelj puka
-
Osvrt na upravljanje u ribarstvu i razvoj akvakulture na početku 20. stoljeća
-
Sistematizacija znanja o ribolovu krajem 19. st. na istočnoj obali Jadrana s osvrtom na sadašnjost
-
Ekološki aspekt u djelu Petra Lorinija
-
Lorini i naše ribarsko nazivlje (morska fauna i ribarske sprave)
-
„Da je Lorini živ, još bi bilo ribe u Kurnati“
-
Pogled kroz Lorinijev dalekozorpoziv na umjerenost i razboritost u ribarstvu na hrvatskom dijelu Jadranskog mora
Downloads
Published
License
This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.