„Zajednica sa Skadarskog jezera” na prijelazu iz bakrenog u brončano doba

Sažetak

Visoki kneževski humci s velikim grobnicama u obliku cista izrađenima od vapnenačkih ploča koji sadržavaju izuzetno bogate grobove, kao i oni sa jednostavnijim grobovima koji sadržavaju samo setove keramike, ukazuju na važnost zajednice i omogućavaju preciznije definiranje njezina kulturnog konteksta. Grobnice su geografski ograničene na malo područje između Kotorskog zaljeva, Skadarskog jezera i doline rijeke Zete u Crnoj Gori. Specifična grobna arhitektura, zgrčeni položaj pokojnika te istaknuti metalni i keramički predmeti ukazuju na osobitu kulturnu pojavu s poveznicama koje moguće sežu do Bliskog istoka. Humci s grobnicama u obliku kamenih cista, i oni pripadnika elite i oni s jednostavnijim keramičkim prilozima, predstavljaju istaknutu zajednicu koja je doživjela svoj procvat u razdoblju prijelaza iz mlađeg bakrenog u starije brončano doba, između 4. i 3. tisućljeća pr. Kr. U prošlosti su jedinstveni žigosani i urezani ukrasi na keramici doveli do pogrešnog povezivanja tih utjecajnih kneževa sa zajednicama u gornjojadranskom zaleđu i Ljubljanskom barju, kao i s vučedolskom kulturom, koja potječe iz istočne Slavonije i Srijema na desnoj obali Dunava. Uz dužno poštovanje prema trudu koji su naši znanstveni prethodnici uložili u praćenje procesâ davne prapovijesti, interpretacija „crnogorskog kneževskog horizonta”, koji predstavlja jednu od prvih prapovijesnih elita iz najviših društvenih slojeva, zahtijeva preciznost i odgovarajuću hijerarhiju. Nakon otkrića nekoliko humaka s grobnicama u obliku cista i kraljevskih insignija postalo je jasno koliko je veliko bilo područje na kojem je obitavala ova zajednica za koju, među ostalim i s obzirom na humke s područja susjedne Albanije, predlažemo ime „zajednica sa Skadarskog jezera” s prijelaza iz bakrenog u brončano doba.