Proposte

Linee guida per gli autori

1.
U časopisu Ars Adriatica objavljuju se znanstveni i stručni prilozi iz povijesti i teorije likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih komunikacija te zaštite kulturne baštine. Časopis izlazi jednom godišnje, a članci su pisani na hrvatskom ili jednom od svjetskih jezika (engleskom, talijanskom, francuskom, njemačkom). Radovi koji prođu uredničku predrecenziju podliježu dvjema „dvostruko slijepim” recenzijama, a svrstvaju se u sljedeće kategorije:
– Znanstveni radovi su: izvorni znanstveni članak, prethodno priopćenje, pregledni članak i kratko priopćenje.
– Stručni radovi su: stručni članak, esej, prikaz, reagiranje/ polemika i crtica.
U slučaju različitih ocjena uredništvo donosi konačan sud ili rad prosljeđuje na treću recenziju.

2.
Prilozi se dostavljaju na e-adresu Uredništva: arsadriatica@gmail.com. Članke zaprimamo tijekom cijele kalendarske godine, no molimo autore da radove namijenjene tekućem broju časopisa šalju najkasnije do 1. srpnja. Radovi se primaju do popunjenja broja, a nakon toga prosljeđuju se u postupak za sljedeći broj. Rok za nerecenzirane tekstove je 1. listopada. Članci i recenzije se ne honoriraju; autorima i recenzentima dostavlja se po jedan besplatni primjerak časopisa.

3. UPUTE ZA OBLIKOVANJE TEKSTA
Tekstovi se dostavljaju pisani u MS Wordu, fontom Times New Roman, veličine 12. Bilješke treba oblikovati kao krajnje (endnotes), a ne podnožne (footnotes), veličinom fonta 10. Opseg članka treba ograničiti na 25 kartica teksta (45 000 znakova s razmacima, bez bilješki) te 10-ak do maksimalno 15 ilustracija. Tekst rada treba sadržavati: naslov, kratki uvodni sažetak (1000 – 1300 znakova s razmacima), šest do sedam pažljivo odabranih ključnih riječi te legende grafičkih priloga na jeziku članka. Uredništvo osigurava prijevod naslova, sažetka, ključnih riječi i legendi na engleski jezik, odnosno (kod radova na stranim jezicima) na hrvatski. Očekuje se da rad pisan na stranom jeziku bude profesionalno lektoriran.

Obratiti pozornost na sljedeće detalje:
– titulari crkava i samostana pišu se velikim početnim slovom (npr. katedrala Sv. Jakova u Šibeniku, samostan Sv. Krševana u Zadru) (prema: Lada Badurina, Ivan Marković, Krešimir Mićanović, Hrvatski pravopis, Matica hrvatska, Zagreb, 2007. ili 2008.); ostale pravopisne norme prema: Skupina autora, Hrvatski pravopis, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2013.)
– stoljeća se pišu arapskim brojkama
– riječi „godina” i „stoljeće” ne krate se
– navodi se stavljaju u „navodne znakove”, a navodi unutar navoda naglašavaju se ‘jednostrukim navodnicima’
– tuđice, naslovi knjiga i časopisa te nazivi znanstvenih projekata, izložbi i likovnih djela pišu se kurzivom
– zagrade unutar zagrada pišu se /kosim zagradama/
– spojnica (-) se piše bez razmaka slijeva i zdesna
– crtica ( – ) se piše s razmakom slijeva i zdesna (npr. kod navođenja raspona godina: 1124. – 1166.), osim kod bilježenja stranica (posebice u bilješkama, npr.: 93–97).

Uz rad autor prilaže svoje podatke: ime i prezime, puni naziv i adresu ustanove te službenu e-mail adresu za kontakt, koja će biti objavljena na uvodnoj stranici članka i pomoću koje se rad na Hrčku može povezati s ORCID profilom autora (ako postoji).
Uz prijedlog za objavu koji dostavljaju s materijalom, autori prilažu i potpisanu izjavu o izvornosti članka i izvora iz kojih su preuzete ilustracije, te preuzimaju pravnu odgovornost u slučaju sporova oko autorskih prava.

4. UPUTE ZA CITIRANJE LITERATURE

U POPISU LITERATURE:
Na kraju teksta prilaže se popis korištene literature poredan abecednim redom po prezimenima autora, te kronološkim redom za radove istog autora. Kod suautorstva, autore treba odijeliti zarezom.
a) Monografske publikacije:
PREZIME, ime autora, Naslov: eventualan podnaslov ili dopunska referencija, mjesto izdanja (izdavač nije obavezan), godina izdanja.
Npr.
EKL, Vanda, Gotičko kiparstvo u Istri, Zagreb, 1982.
VEŽIĆ, Pavuša, LONČAR, Milenko, HOC TIGMEN: Ciboriji ranoga srednjeg vijeka na tlu Istre i Dalmacije, Zadar, 2009.
b) Članci u časopisima:
PREZIME, ime autora, Naslov članka, Naziv časopisa, broj pisan arapskom brojkom (godište), stranice (bez oznake str.).
Npr.
KOVAČEVIĆ, Marijana, Nekoliko priloga gotičkom zlatarstvu vinodolskog kraja, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 29 (2005.), 17-28.
c) Prilozi u zbornicima radova, poglavlja u knjigama ili katalozima:
PREZIME, ime autora, Naslov priloga ili poglavlja, u: Naslov djela: Podnaslov (urednik ili više njih s naznakom ur.), mjesto izdanja, godina izdanja, stranice.
Npr.
KOKOLE, Stanko, A Venetian Work by Giorgio da Sebenico: New Attribution, u: HISTORIA ARTIS MAGISTRA: Amicorum discipulorumque munuscula Johanni Höfler septuagenario dicata (ur. Renata Novak Klemenčič, Samo Štefanac), Ljubljana, 2012., 153–164.

U BILJEŠKAMA:
U bilješkama se navode skraćeni naslovi literature, ukoliko imaju više od 4-5 riječi. U tom slučaju, skraćivanje označiti trotočkom.
PREZIME AUTORA, Skraćeni naslov… (u slučaju knjige u kurzivu), stranice/slikovni prilozi.
Npr.
EKL, Gotičko kiparstvo u Istri, 10, T. XXV, sl. 12, 13.
VEŽIĆ, LONČAR, HOC TIGMEN…, 124-125.
KOVAČEVIĆ, Nekoliko priloga gotičkom zlatarstvu…, 25.
KOKOLE, A Venetian Work by Giorgio da Sebenico…, 161.

Navođenje arhivskih izvora:
Prvo citiranje:
Državni arhiv Zadar (dalje DAZd), Zadarski bilježnici (dalje ZB), Raymundus de Modiis, B un, F I, fol. 390v.
Daljnja citiranja:
DAZd, ZB, Raymundus de Modiis, B un, F I, fol. 390v.
Napomena: Ispis iz dokumenta u bilješci se navodi na prvom mjestu, u kurzivu, slijedi referenca na objavljeni prijepis ili signatura neobjavljenog dokumenta u zagradama, a zatim eventualne reference na objavljenu literaturu u kojoj se spominje sadržaj dokumenta. Dokumente koji se zbog važnosti izdvajaju kao prilozi na kraju članka valja numerirati. Opsežniji izvadak ili cjelovit prijepis dokumenta, signatura i reference navode se redosljedom kao i u bilješkama, ali na početku priloga mora biti izdvojen sažet i informativan regest.

Navođenje mrežnih izvora:
https://hbl.lzmk.hr/clanak/bokanic (pristupljeno 22. 1. 2026.)

5. LIKOVNI PRILOZI I LEGENDE
Likovni prilozi dostavljaju se kao zasebni dokumenti (JPEG ili TIFF format, najmanje 300 dpi). Trebaju biti numerirani, a njihove pozicije označene u tekstu (sl. 1).
Svaka ilustracija mora imati legendu koja materijal čini potpuno razumljivim, uz precizno navođenje autora (fotografa), izvora odnosno institucije koja je nositelj autorskih prava. Ukoliko su likovni prilozi preuzeti iz drugih izdanja, treba navesti izvor prema načinu citiranja u bilješkama (s punim podatcima u popisu literature):
Ime umjetnika (ako je primjenjivo), identifikacija slikovnog priloga ili Naziv umjetničkog djela, smještaj (zbirka, signatura), datacija (foto: ili izvor:)
Npr.
Pavao iz Sulmone, luneta portala zborne crkve Sv. Marije u Starom Gradu na Pagu, 1392., detalj (foto: Z. Alajbeg)
Giovanni Maria Morlaiter, Anđeo, crkva Sv. Marije u Zadru, glavni oltar (izvor: TOMIĆ, Giovanni Maria Morlaiter…, 124)
Trolist Sv. Tome u Vrsima kod Nina, tlocrt, 12. stoljeće (izvor: Planoteka Arheološkog muzeja u Zadru)

Srdačno,

Uredništvo časopisa Ars Adriatica