Gradnja sklopa Gradske vijećnice u Korčuli i dalmatinski klasicizmi 16. stoljeća

Abstract

Sklop Gradske vijećnice u Korčuli iz prve četvrtine 16. stoljeća jedan je od impozantnijih primjera javne arhitekture na istočnoj obali Jadrana. Unatoč tomu, u historiografiji dosad nije bio zasebno obrađen. Na temelju novopronađenih dokumenata iz Državnog arhiva u Zadru, ovaj članak precizno datira gradnju pojedinih dijelova sklopa, utvrđuje njihovo autorstvo i uspoređuje dokumente sa zatečenim stanjem te komparativno analizira građevinu. Odluka Gradskog vijeća o gradnji nove loggie i susjedne kancelarije datira iz 1521. godine, a ugovor o izvedbi loggie potpisan je 1523. godine s klesarom Markom Radinovićem. Na temelju tog ugovora Radinoviću je moguće pripisati sve klesane elemente loggie, dvorišni portal u Kneževu prolazu i zapadni luk kapele Gospe od Sniga. Dvije godine poslije potpisan je ugovor s klesarom Markom Milićem Pavlovićem za izvedbu svih kamenih elemenata nove kancelarije pored loggie, kao i vijećnice na katu. Zidar Blaž Curlić sazidao je sklop od pravilnih klesanaca po novom ugovoru iz iste, 1525. godine. Naposljetku, sklop se analizira u kontekstu tadašnje arhitektonske produkcije u jadranskom bazenu i zaključuje se da je riječ o lokalnoj inačici renesansnog klasicizma bliskoj ostvarenjima u talijanskim Markama.