Poetika i filozofija stvaranja Stefana Mitrova Ljubiše
DOI:
https://doi.org/10.15291/csi.4803Ključne riječi:
estetika, filozofija, poetika, Stefan Mitrov Ljubiša, umjetnostSažetak
Višeznačno književno djelo Stefana Mitrova Ljubiše svojom složenom strukturom, univerzalnošću tema, kompleksnošću forme, semantičkom slojevitošću jezika i danas pokreće esencijalna pitanja čovjeka i svijeta te navodi na raznovrsna tumačenja. To je zapravo jedan od razloga stalne Ljubišine aktualnosti u prošlim, sadašnjim, ali i budućim vremenima. U radu ispitujemo, s jedne strane, Ljubišino promišljanje o umjetnosti i filozofiji stvaranja, a s druge, u skladu s principima fenomenološke estetike, interpretirat ćemo književni tekst kao kompleksnu tvorevinu u čijim su slojevima ukorijenjena najdublja pitanja o smislu ljudskog postojanja. Ljubiša književnim jezikom nastoji odgovoriti na temeljna antropološka pitanja, čime njegova književna djela postaju velika priča o čovjeku. Za pedeset šest godina života i rada Ljubiša je ostavio značajno djelo, a njegov književni razvitak sve do 70-ih godina XIX. stoljeća pratio je niz oscilacija i u intenzitetu i u kvaliteti književnoga djela, koje su nastale kao posljedica njegova sazrijevanja kao pisca koji je dugo tražio pravi izraz i tematiku za svoj stvaralačko-eruptivni temperament. Otvarajući nove puteve književnog razvoja, Stefan Mitrov Ljubiša pisac je autentične stvaralačke samosvijesti, koji istinski vjeruje u misiju književne umjetnosti kao depoa nacionalne energije. Narodnošću karaktera jezika kojim je pisano, kao i poetičnošću, njegovo djelo snažno je dokazalo životvornost i životnost književnojezičnog izraza. U Ljubišinoj jezičnoj radionici ne kriju se samo neke od važnih odgonetki filozofije egzistencije i filozofije jezika već i odgonetke filozofije stvaranja. U skladu sa zahtjevima etike, estetike i poetike, kao i temeljnim idejama epohe u kojoj je stvarao, Ljubiša se zalagao da se uzročnoposljedično prožmu opće i individualno, prošlost i sadašnjost, tekstovni i vantekstualni sadržaj književnog djela.
Preuzimanja
Reference
Bahtin, Mihail. 1980. „Problem govornih žanrova”. Treći program Radio Beograda 47: 233–270.
Berčić, Boran. 2012. Filozofija. Zagreb: Ibis Grafika.
Biti, Vladimir. 1987. Interes pripovjednog teksta. Zagreb: Liber.
Giljen, Klaudij [Guillén, Claudio]. 1980. Književnost kao sistem. Beograd: Nolit.
Iser, Wolfgang. 2003. „Proces čitanja – jedan fenomenološki pristup”. Nova čitanja: poststrukturalistička čitanka. Ur. Zdenko Lešić. Buybook: Sarajevo: 141–158.
Ivanović, V. Radomir. 2005. „Ključar od jezika”. U: Radomir V. Ivanović. Stilski efekti Stefana Mitrova Ljubiše. Novi Sad: ITP „Zmaj”: 234–247.
Ivanović, V. Radomir. 2000. Samopisi i kazalice Stefana Mitrova Ljubiše. Novi Sad: Zmaj.
Ivanović, V. Radomir. 2018. Kazalice Stefana Mitrova Ljubiše. Podgorica: CANU.
Ivanović, Radomir. 2022. „Epistolografija kao hibridna forma u djelu S. M. Ljubiše”. Riječ 19: 11–27.
Lamarque, Peter. 1996. Fictional Points of View. Cornell University Press: Ithaca.
Ljubiša, M. Stefan. 1845. „Obštestvo Paštrovsko u okružіju Kotorskom”. Srpsko-dalmatinski magazin 10: 117–135.
Ljubiša, M. Stefan. 1852. „Sĕni Petra Petrovića Njegoša II. Vladike Crnogorskog i spisatelja slavenskog”. Arhiv za povĕstnicu jugoslovensku 2: 209–211.
Ljubiša, M. Stefan. 1862. „Črte narodnosti”. Il Nacionale. Prilog k Narodnom listu 9 (26. IX 1862): 9.
Ljubiša, M. Stefan. 1866. Boj na Visu. Spjevao St. Lj. Zagreb: Brzotisk Ante Jakica.
Ljubiša, M. Stefan. 1868. „Čitaocem” (Predgovor). Gorski vijenac. Historički događaj pri svršetku sedamnaestog vijeka. Sačinio Petar Petrović Njeguš, vladika crnogorski. Prenio s ćirilice na latinicu S. Ljubiša. Zadar.
Ljubiša, M. Stefan. 1873. „Govor na otvaranju Sabora 1873. godine”. Izviešća brzopisna i analitična XII zasjedanja Zemaljskoga sabora dalmatinskoga, Zadar: 3.
Ljubiša, M. Stefan. 1875. Pripovijesti crnogorske i primorske. Skupio, složio i pregledao Sćepan Mitrov Ljubiša. Dubrovnik: Tiskarna Dragutina Pretnera.
Ljubiša, M. Stefan. 1878a. Pričanja Vuka Dojčevića. Skupio i složio Stjepan Mitrov Ljubiša. Beč: Uredništvo Srpske zore, Štamparija V. Hajnriha.
Ljubiša, M. Stefan. 1878b. Životopis. Beč: Srpska zora, Štamparija V. Hajnriha.
Kalezić, Vasilije. 1976. „Ljubiša i naša kritika”. Stefan Mitrov Ljubiša knj. 1. Ur. Janko Đonović. Titograd: CANU: 25–43.
Nikčević, Milorad. 2014. „Radoslav Rotković − klasik o klasiku Stefanu Mitrovu Ljubiši na osnovu najnovijih Studija o Ljubiši”. Radoslav Rotković, Život i djelo.
Ur. Aleksandar Radoman, Adnan Čirgić i Nikola Popović. Cetinje: Fakultet za crnogorski jezik i književnost: 235–263.
Nikčević, Milorad. 2019. Književno-kulturne veze na rubovima Mediterana. Crnogorske i hrvatske književnokulturne interferencije. Osijek – Podgorica: Hrvatskocrnogorsko društvo prijateljstva „Croatica – Montenegrina” RH.
Pejović, Božidar. 1977. Književno djelo Stefana Mitrova Ljubiše. Sarajevo: Svjetlost.
Radojević, Danilo. 1976. „Osnovni etički problem u djelu S. M. Ljubiše”. U: Stefan Mitrov Ljubiša knj. 1. Ur. Janko Đonović. CANU: Titograd: 181–187.
Racković, Nikola. 1994. Filozofska misao u Crnoj Gori. Cetinje: Centralna narodna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević”.
Riker, Pol [Ricoeur, Paul]. 1993. Vreme i priča. Prevele s francuskog Slavica Miletić (prvi dio) i Ana Moralić (drugi dio). Sremski Karlovci – Novi Sad: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića.
Rotković, Radoslav. 1982. Tragajući za Ljubišom. Titograd: Pobjeda.
Sirovatka, Oldrih. 1987. „O morfologiji predanja i njegovom katalogiziranju”. Polja 340: 231–233.
Stipčević, Nikša. 1975. „Ljubišina pisma Vaclavu Zeleniju”. Zbornik Matice srpske za književnost i jezik 23(2): 259–273.
Stanzel, Franz Karl. 1984. Theory of Narrative. Тranslated by Charlotte Goedsche, with a preface by Paul Hernadi. Cambridge: Cambridge University Press.
Shusterman, Richard. 2010. „Philosophy as Literature and More than Literature”. A Companion to the Philosophy of Literature. Ur. G. L. Hagberg i W. Jost. London: Wiley-Blackwell.
Štancl, Franc Karl [Stanzel, Franz Karl]. 1987. Tipične forme romana. Novi Sad: Književna Zajednica Novog Sada.
Tepavčević, Miodarka. 2008. „O leksičko-semantičkoj slojevitosti jezika Stefana Mitrova Ljubiše”. Sedmi lingvistički skup Boškovićevi dani: Leksikografija i leksikologija. Podgorica 23. – 24. V. 2008. Ur. Branislav Ostojić. Podgorica: CANU: 341–361.
Tepavčević, Miodarka. 2010. Jezik Stefana Mitrova Ljubiše. Podgorica: CANU.
Tepavčević, Miodarka. 2011. „Primjena Vukove jezičke norme u jeziku Stefana Mitrova Ljubiše”. Naučni sastanak slavista u Vukove dane: Dva veka savremenog srpskog jezika. Ur. Dragana Mršević-Radović. Beograd: Međunarodno slavistički centar 40(1): 207–221.
Tepavčević, Miodarka. 2016. „Uticaj Njegoša i Vuka na stvaralaštvo Stefana Mitrova Ljubiše”. Deveti lingvistički naučni skup Boškovićevi dani: Vuk Stefanović Karadžić i Petar II Petrović Njegoš (reforma jezika, standardizacija i gramatički sistem Vukova modela književnog jezika). Podgorica 26. V. 2016. Ur. Branislav Ostojić. Podgorica: CANU: 133–147.
Tepavčević, Miodarka. 2017a. „Stefan Mitrov Ljubiša i Crna Gora – povijesno-kulturne veze”. Annales, Anali za istrske in mediteranske študije 27(1): 41–53.
Tepavčević, Miodarka. 2017b. „Doprinos Stefana Mitrova Ljubiše crnogorskom književno-kulturnom razvoju u drugoj polovini XIX vijeka”. Književnost i jezik u funkciji promovisanja univerzalnih vrijednosti i identitetskih komponenti crnogorskog društva. Ur. Dragan Bogojević. Nikšić: Filološki fakultet: 43–58.
Tepavčević, Miodarka. 2019. „Tvoračka samosvijest Stefana Mitrova Ljubiše (tragom umjetnosti riječi)”. Književno djelo Stefana Mitrova Ljubiše u svom vremenu i danas (1878–2018). Podgorica, 8. – 9. XI. 2018. Ur. Radomir V. Ivanović. Podgorica: CANU: 357–377.
Tepavčević, Miodarka. 2022. „Značaj i uloga Stefana Mitrova Ljubiše u crnogorskom književnoistorijskom razvoju: povodom dvjestote godišnjice rođenja (izviriječ Stefana Mitrova Ljubiše)”. Riječ 19: 41–60.
Tepavčević, Miodarka i Ivan Tepavčević. 2022. „Život i djelo Stefana Mitrova Ljubiše u austrijskoj Dalmaciji od 1822. do 1878.”. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru 64 (2022): 173–210.
Ulig, Klaus. 1982. Teorija književne istorije. Službeni glasnik: Beograd.
Vidmar, Iris. 2013. „Filozofija i književnost o svijetu i čovjeku”. Prolegomena 12 (2): 285–313.
Vilovski, T. Stefanović. 1908. Stjepan Mitrov Ljubiša, Utisci i uspomene. Kotor: Bokeška štamparija.
Vuković, Novo. 1980. Pripovijedanje kao opsesija (Studija o Ljubišinom djelu „Pričanja Vuka Dojčevića”). Cetinje: Obod.
Vuković, Novo. 1985. Pripovijetke Stefana Mitrova Ljubiše. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Vuković, Novo. 2002. Visovi. Beograd: Beogradska knjiga.
Ženet, Žerar [Genette, Gérard]. 1985. Figure. Novi Sad: Književna zajednica Novog Sada.
