Književni tekst kao sociolingvistički i kontaktnolingvistički izvor –primjer prozne zbirke Aus Kroatien (1920) Arthura Achleitnera
DOI:
https://doi.org/10.15291/csi.4807Ključne riječi:
Arthur Achleitner, jezični dodiri, književni tekst, metodologija, povijesna sociolingvistikaSažetak
U radu se razmatra uporaba književnog teksta kao izvora u istraživanjima u polju povijesne sociolingvistike i dodirnoga jezikoslovlja. Iako se književni tekstovi smatraju nepouzdanim svjedočanstvima jezične prakse zbog svoje fikcionalne prirode, neki od njih nedvojbeno sadrže sociolingvistički potencijalno indikativne elemente. Na primjeru zbirke pripovijetki Aus Kroatien (1920) zaboravljenoga njemačkog pisca Arthura Achleitnera prikazani su neki momenti i izazovi u jezikoslovnom tretiranju takvog materijala. Pritom se polazi od pretpostavke da, bez obzira na različite stupnjeve fikcionalnosti i jezične mimetičnosti, jezik književnoga teksta nikada nije moguće u potpunosti poistovjetiti s prikazom jezične prakse u stvarnosti. Međutim, u istraživanjima društvene povijesti jezika svaki preživjeli dokument valja uzeti u obzir kao mogući izvor novih spoznaja ili potvrda već stečenih spoznaja. U radu se kritički propituju mogućnosti i granice proučavanja književnih djela u tom kontekstu te predlažu neki elementi mogućeg metodološkog okvira za analizu jezika književnog teksta kao refleksije društveno-jezične stvarnosti.
Preuzimanja
Reference
Achleitner, Arthur. 1920. Aus Kroatien. Skizzen und Erzählungen. Leipzig: Eckstein.
Anipa, K. 2012. „The Use of Literary Sources in Historical Sociolinguistic Research”. The Handbook of Historical Sociolinguistics. Ur. Juan Manuel Hernandez-Campoy i Juan Camilo Conde-Silvestre. West Sussex: Wiley-Blackwell: 171–189.
Demeter, Dimitrije. 1891. Teuta. Tragedija u 5 čina. Grobničko polje. Pjesan. Zagreb: Izdanje „Matice hrvatske”.
Elspass, Stephan. 2012. „The Use of Private Letters and Diaries in Sociolinguistic Investigation”. The Handbook of Historical Sociolinguistics. Ur. Juan Manuel Hernandez-Campoy i Juan Camilo Conde-Silvestre. West Sussex: Wiley-Blackwell: 156–169.
Flyvbjerg, Bent. 2006. „Five Misunderstandings About Case-Study Research”. Qualitative Inquiry 12(2): 219–245.
Fancev, Franjo. 1935. Hrvatski ilirski preporod jest naš autohton pokret. Zagreb: Preštampano iz Hrvatskog kola.
Garcia Marcos, Francisco. 2020. „Literature and Sociolinguistics. About Hónglóumèng; (Dream in the Red Chamber)”. International Journal of Arts and Social Sciences 3(3): 61–69.
Hernandez-Campoy, Juan Manuel i Juan Camilo Conde-Silvestre (ur.) 2012. The Handbook of Historical Sociolinguistics. West Sussex: Wiley-Blackwell.
Koch, Peter i Wulf Oesterreicher. 1985. „Sprache der Nahe – Sprache der Distanz. Mundlichkeit und Schriftlichkeit im Spannungsfeld von Sprachtheorie und Sprachgeschichte”. Romanistisches Jahrbuch 36: 15–43.
Koch, Peter i Wulf Oesterreicher. 1994. „Schriftlichkeit und Sprache”. Writing and Its Use. An Interdisciplinary Handbook of International Research, Vol. 1. Ur. Hartmut Günther i Otto Ludwig. Berlin: Mouton de Gruyter: 587–604.
Lutz, Bernd (ur.). 1994. Metzler-Autoren-Lexikon: deutschsprachige Dichter und Schriftsteller vom Mittelalter bis zur Gegenwart. Stuttgart-Weimar: Metzler.
Mair, Christian. 1992. „A Methodological Framework for Research on the Use of Nonstandard Language in Fiction”. AAA: Arbeiten aus Anglistik und Amerikanistik 17(1): 103–123.
Max, Frank Rainer i Christine Ruhrberg (ur.). 2000. Reclams Romanlexikon: deutschsprachige erzählende Literatur vom Mittelalter bis zur Gegenwart. Stuttgart: Reclam.
Preti, Dino. 1994. Sociolingüística: Os Níveis de Fala. Um Estudo Sociolingüístico o Diálogo na Literatura Brasileira. São Paulo: Edusp. Vraz, Stanko. 1843/1972. „Sud o slogu”. Programi i manifesti u hrvatskoj književnosti. Ur. Miroslav Šicel. Zagreb: Liber: 32–33.
