Genitiv množine kao leksikografski problem na primjeru imenica ženskog roda s višesuglasničkim završetkom osnove
DOI:
https://doi.org/10.15291/csi.4812Ključne riječi:
preobilje, genitiv množine, hrvatski jezik, rječnici, korpusSažetak
U radu se opisuje navođenje oblika genitiva množine imenica ženskog roda e-sklonidbe kojima osnova završava suglasničkim skupom u četirima jednojezičnim rječnicima suvremenog hrvatskog jezika. Te imenice u suvremenom standardnom jeziku pokazuju preobilje, odnosno mogu imati više nastavaka. To su nastavci -ā, -ī (crkvā, crkvī) te -ā-ā, odnosno nastavak -ā koji prati dugo umetnuto ā (crkāvā). Na temelju analize tristotinjak najčešćih imenica prikazujemo sličnosti i razlike unutar rječnika i među rječnicima u potvrđenosti i prikazu višestrukih oblika. Istraživanje je pokazalo da su rječnici slični u tome što relativno sustavno navode višestruke oblike. Iz analize je također jasno da rječnici višestruke oblike navode na način koji je u skladu s postojećim opisima i normativnim preporukama. To se odnosi na izbor kombinacija (gotovo nikad ne navode nastavak -ī kao jedinu mogućnost), ali i na izbor poretka oblika (nikad ne navode nastavak -ī kao prvu mogućnost). Također se pokazalo da sustavno navode oblike na -ī za veliku većinu imenica te da u rječnicima postoji stabilna jezgra imenica koje rabe nastavak -ā-ā. Rječnici se razlikuju u nekim pojedinostima, primjerice u navođenju trostrukih oblika, pri čemu neki rječnici sustavno navode trostruke oblike (crkāvā, crkvā, crkvī), a drugi samo prvi i treći oblik (crkāvā, crkvī) izbjegavajući pritom srednji oblik (crkvā). Najveća raspršenost u rječničkom opisu karakterizira nastavak -ā bez umetanja, što je vrlo vjerojatno posljedica njegova sve manjeg udjela u stvarnoj uporabi u ovom tipu imenica. U radu se daje i kratki osvrt na usklađenost rječničkog opisa i potvrda oblika iz korpusa Riznica i hrWaC (potkorpus forum.hr). Usporedba s korpusnim podatcima pokazala je da su višestruki oblici uporabno manje zastupljeni nego u rječničkim potvrdama te da nastavak -ī izrazito dominira kod većine imenica. Korpusni podatci isto tako pokazuju da je jezgra imenica s nastavkom -ā-ā ponešto reducirana u usporedbi s rječničkim opisom, ali i dalje stabilna.
Preuzimanja
Reference
Izvori
HER = Matasović, Ranko i Ljiljana Jojić (ur.). 2002. Hrvatski enciklopedijski rječnik. Zagreb: Novi Liber.
HJP = Hrvatski jezični portal. URL: https://hjp.znanje.hr/ (6. 5. 2025.).
hrWaC = Hrvatski mrežni korpus hrWaC. URL: https://www. clarin.si/ske/#dashboard?corpname=hrwac (6. 5. 2025.).
RHJ = Šonje, Jure (ur.). 2000. Rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Školska knjiga.
Riznica = Hrvatski jezični korpus Riznica. URL: https://www.clarin.si/ske/#dashboard?corpname=riznica (6. 5. 2025.).
ŠRHJ = Jozić, Željko, Lana Hudeček i Milica Mihaljević (ur.). 2012. Školski rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb: Školska knjiga, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. URL: http://rjecnik.hr/ (6. 5. 2025.).
VRH = Jojić, Ljiljana (ur.). 2015. Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika. Zagreb: Školska knjiga.
Bibliografija
Anić, Vladimir. 2000. Rječnik hrvatskoga jezika. 3. prošireno izd. Zagreb: Novi Liber.
Anić, Vladimir. 2009. Naličje kalupa. Izabrani spisi. Prir. Ivan Marković. Zagreb: Disput.
Anić, Vladimir i Ljiljana Jojić. 2003. Veliki rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi Liber.
Atkins, Beryl i Michael Rundell. 2008. The Oxford Guide to Practical Lexicography. Oxford: Oxford University Press.
Babić, Stjepan. 1995. „Sorata, sorta ili sorti”. Hrvatski jučer i danas. Zagreb: Školske novine: 172–173.
Barić, Eugenija, Lana Hudeček, Nebojša Koharović, Mijo Lončarić, Marko Lukenda, Mile Mamić, Milica Mihaljević, Vanja Švaćko, Luka Vukojević, Vesna Zečević i Mateo Žagar. 1999. Hrvatski jezični savjetnik. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, Školske novine.
Bermel, Neil i Luděk Knittl. 2012a. „Corpus Frequency and Acceptability Judgments: A Study of Morphosyntactic Variants in Czech”. Corpus Linguistics and Linguistic Theory 8(2): 241–275.
Bermel, Neil i Luděk Knittl. 2012b. „Morphosyntactic Variation and Syntactic Constructions in Czech Nominal Declension: Corpus Frequency and Native-speaker Judgments”. Russian Linguistics 36(1): 91–119.
Bermel, Neil, Luděk Knittl i Jean Russell. 2018. „Frequency Data from Corpora Partially Explain Native-speaker Ratings and Choices in Overabundant Paradigm Cells”. Corpus Linguistics and Linguistic Theory 14(2): 197–231.
Blagus Bartolec, Goranka i Ivana Matas Ivanković. 2019. „Korpus umom korisnika (na što treba pripaziti u korpusno utemeljenom istraživanju)”. Jezik i um: Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku održanoga od 3. do 5. svibnja 2018. Ur. Mihaela Matešić i Anastazija Vlastelić. Zagreb: Srednja Europa: 31–42.
Bošnjak Botica, Tomislava. 2024. Preobilje u hrvatskoj morfologiji. Zagreb: Institut za hrvatski jezik.
Bošnjak Botica, Tomislava, Dario Lečić, Gordana Hržica i Jurica Budja. 2019. „Baza hrvatskih morfoloških dubleta (DvojBa)”. Suvremena lingvistika 45: 95–108.
Bošnjak Botica, Tomislava i Jurica Polančec. 2024. „Gramatički opis preobilja u genitivu množine imenica e-sklonidbe ženskoga roda s višesuglasničkim završetkom osnove”. Rasprave 50(2): 281–302.
Bošnjak Botica, Tomislava, Jurica Polančec i Robert Sviben. 2022. „Korpusno istraživanje hrvatskih imenica s dugom i kratkom množinom”. Jezikoslovlje 23(1): 35–74.
Ćavar, Damir i Dunja Brozović Rončević. 2012. „Riznica: The Croatian Language Corpus”. Prace Filologiczne 63: 51–66.
Filipović Petrović, Ivana. 2024. „Što je hrvatskoj leksikografiji korpus”. Zbornik Sedmoga hrvatskoga slavističkoga kongresa održana u Šibeniku od 25. do 28. rujna 2019. Ur. Ivica Baković, Anđela Frančić, Marija Malnar Jurišić, Lana Molvarec i Bernardina Petrović. Zagreb: FF press – Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: 261–278.
Kapović, Mate, 2018. „Širenje nastavka -i u genitivu množine e–deklinacije u suvremenoj štokavštini”. Suvremena lingvistika 44: 39–72.
Kolaković, Zrinka. 2018. Dvoaspektni glagoli – razlike između (p)opisa u priručnicima i stanja u korpusu s posebnim osvrtom na uporabu izvornih govornika. Doktorski rad. Regensburg, Zagreb: Sveučilište u Regensburgu, Sveučilište u Zagrebu. URL: https://epub.uni-regensburg.de/40661/ (22. 6. 2025.).
Kolaković, Zrinka, Edyta Jurkiewicz-Rohrbacher, Björn Hansen, Dušica Filipović Đurđević i Nataša Fritz. 2022. Clitics in the Wild: Empirical Studies on the Microvariation of the Pronominal, Reflexive and Verbal Clitics in Bosnian, Croatian and Serbian. Berlin: Language Science Press.
Ljubešić, Nikola i Filip Klubička. 2014. „bs,hr,srWaC – Web Corpora of Bosnian, Croatian and Serbian”. Proceedings of the 9th Web as Corpus Workshop (WaC-9). Ur. Felix Bildhauer & Roland Schäfer. Gothenburg, Sweden: Association for Computational Linguistics: 29–35.
Marković, Ivan. 2012. Uvod u jezičnu morfologiju. Zagreb: Disput.
Marković, Ivan. 2013. Hrvatska morfonologija. Zagreb: Disput.
Martinović, Blaženka. 2011. „Naglasak genitiva množine”. Tabula: časopis Filozofskog fakulteta, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli 9: 114–125.
Mugglestone, Lynda. 2015. „Description and Prescription in Dictionaries”. The Oxford Handbook of Lexicography. Ur. Philip Durkin. Oxford: Oxford University Press: 546–560.
Polančec, Jurica i Tomislava Bošnjak Botica. 2024. „O širenju preobilja (dubletnosti) u genitivu množine imenica e-sklonidbe s višesuglasničkim završetkom osnove”. FLUMINENSIA: časopis za filološka istraživanja 36(1): 211–243.
Raguž, Dragutin. 1997. Praktična hrvatska gramatika. Zagreb: Medicinska naklada.
Raguž, Dragutin. 2016. Hrvatski glagoli. Zagreb: vlast. nakl.
Težak, Stjepko. 2005[1980]. „Izbor alomorfa u genitivu množine imenica e-sklonidbe”. Između jezika i stila. Zagreb: Tipex: 53–73.
Thornton, Anna. 2011. „Overabundance (Multiple Forms Realizing the Same Cell): A Non-Canonical Phenomenon in Italian Verb Morphology”. Morphological Autonomy: Perspectives from Romance Inflectional Morphology. Ur. Martin Maiden. Oxford: Oxford University Press: 358–381.
Thornton, Anna. 2019. „Overabundance: A Canonical Typology”. Competition in Inflection and Word-Formation. Ur. Franz Rainer, Francesco Gardani, Wolfgang U. Dressler i Hans Christian Luschützky. Cham: Springer International Publishing: 223–258.
Turk, Marija. 1992. Fonologija hrvatskoga jezika: raspodjela fonema. Rijeka, Varaždin: Izdavački centar Rijeka, Tiskara Varaždin.
Vukušić, Stjepan, Ivan Zoričić i Marija Grasselli-Vukušić. 2007. Naglasak u hrvatskome književnom jeziku. Zagreb: Nakladni zavod Globus.
Zaliznjak, Andrej. 1977. Grammatičeskij slovar’ russkogo jazyka: slovoizmenenie. Moskva: Russkij jazyk.
