Ovladavanje sustavom osobnih zamjenica i poteškoće u učenju i poučavanju hrvatskog kao inog jezika
DOI:
https://doi.org/10.15291/csi.5073Ključne riječi:
hrvatski jezik, osobne zamjenice, ovladavanje, poučavanje jezika, sustavSažetak
Osoba je sveprisutna i ujedno središnja jezična kategorija. Brojne vrste riječi sadržavaju kategoriju osobe. Izravno se javlja u osobnim zamjenicama, dok se manje izravno očituje u sljedećim vrstama riječi: glagolima, posvojnim zamjenicama te pridjevima. Na implicitan se način kategorija osobe nalazi u imenicama. U različitim se jezicima kategorija osobe izražava na različite načine, što u slučaju poučavanja stranih jezika može dovesti do određenih poteškoća na početnoj razini. U europskim jezicima sustavne su razlike relativno male (uglavnom postoje jezici s rasponom od šest do osam različitih oblika za zamjenice), no usprkos tome mogu prouzročiti određene poteškoće u poučavanju i njihovoj pravilnoj uporabi. U radu se govori o poteškoćama na koje se nailazi prilikom poučavanja hrvatskog kao inog jezika. Fokus je stavljen na probleme koji se javljaju na početnoj razini kada se učenik/ polaznik tečaja susreće prvi put s jednim relativno velikim sustavom osobnih zamjenica kakav postoji u hrvatskom jeziku (deset osobnih zamjenica). Korpus je sačinjen od izbora najčešćih primjera pogrešne uporabe zamjenica koji su prikupljeni na jezičnim tečajevima održanim od 2017. do danas. Isto tako, jedan manji dio korpusa čine primjeri preuzeti iz sljedećih udžbenika: Učimo hrvatski 1 (Kosovac i Lukić)) te Razgovarajte s nama! A1 – A2 (Čilaš Mikulić i sur.), u kojima se, u nekim slučajevima, ne vodi računa o „logičnom” pristupu kategoriji osobe, odnosno o perspektivi učenika/polaznika koji se treba staviti u stvarnu govornu situaciju: govornika i sugovornika.
Preuzimanja
Reference
Cambra, Margarida i Luci Nussbaum. 1997. „Gestion des langues en classe de LE. Le poids des repésentations de lʼenseignant”. Études de linguistique appliquée 108: 423–432.
Castelotti, Véronique. 2001. La langue maternelle en classe de langue étrangère. Paris: CLE International.
Cusimano, Christophe. 2013. Grammaire descriptive du français. Tome 1, Pronoms. Brno: Masarykova univerzita.
Frleta, Tomislav. 2014. „Un essai sur la personne en diachronie: comment la perte de la flexion verbale change le point de vue sur la personne”. Vestnik za tuje jezike 6(1): 9–30.
Giroux, Lydie. 2016. „La place et le(s) rôle(s) de la langue maternelle des apprenants en cours de langue étrangère”. Synergies France 10: 55–68.
Ham, Sanda. 2002. Školska gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb: Školska knjiga.
Harmer, Jeremy. 2001. The Practice of English Language Teaching. London: Longman.
Jelaska, Zrinka. 2007. „Ovladavanje jezikom: izvornojezična i inojezična istraživanja”. Lahor 1(3): 86–99.
Jelaska, Zrinka. 2012. „Ovladavanje materinskim i inim jezikom”. Inojezični učenik u okruženju hrvatskog jezika. Ur. Marijana Češi, Lidija Cvikić i Sanja Milović. Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje: 19–33.
Kordić, Snježana. 1992. „Determinator – vrsta riječi ili funkcionalni razred?ˮ. Suvremena lingvistika 18: 27–32.
Matijević, Maja, Milvia Gulešić Machata i Sanda Lucija Udier. 2020. „Nazivlje u području ovladavanja hrvatskim kao inim jezikom”. Hrvatsko jezikoslovno nazivlje. Ur. Milica Mihaljević, Lana Hudeček i Željko Jozić. Zagreb: Institut za hrvatski
jezik i jezikoslovlje: 327–344.
Medved Krajnović, Marta. 2009. „SLA i OVIJ: što se krije iza skraćenice?”. Lahor 1(7): 95–109.
Moignet, Gérard. 1981. Systématique de la langue française. Paris: Klincksieck.
Nazalević Čučević, Iva, 2020. „Predikat u hrvatskome jeziku”. HINIZ Hrvatski inojezični, Croatian L2. Ur. Zrinka Jelaska i Igor Marko Gligorić, Zagreb: Hrvatsko filološko društvo: 195–220.
Pivčević, Maja. 2019. Analiza i uporaba člana u francuskome i hrvatskome jeziku, Psiholingvistički aspekt i primjena u nastavi. Doktorski rad. Zadar: Sveučilište u Zadru.
Porcher, Louis. 1984. Lʼenseignement des langues étrangères. Paris: Hachette Livre.
Silić, Josip. 1992–1993. „Aktualizator jedan u hrvatskom jeziku (uvodna razmišljanja)”. Filologija 20–21: 403–411.
Silić, Josip i Ivo Pranjković. 2005. Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta. Zagreb: Školska knjiga.
Swan, Michael i Catherine Walter. 2009. The Good Grammar Book. Oxford: University Press.
Udier, Sanda Lucija. 2006. „Položaj glagolskih enklitika u nastavi hrvatskoga kao stranoga jezika za početnike”. Lahor 1: 61–68.
Vrhovac, Yvonne. 1992. „Može li se na satu stranoga jezika zanemariti materinski jezik? (Peut-on négliger la langue maternelle dans une classe de langue étrangère?)”. Strani jezik u dodiru s materinskim jezikom. Ur. Marin Andrijašević i Yvonne Vrhovac. Zagreb: HDPL: 67–73.
Yee, Timothy Bing Lun i Jock Wong. 2021. „Japanese First-Person Singular Pronouns Revisited: A Semantic and Cultural Interpretation”. Journal of Pragmatics 181: 139–161.
