Deminutivi i augmentativi u prijevodu: eksplorativna studija u okviru sistemske funkcionalne lingvistike romana Dubravke Ugrešić Baba Jaga je snijela jaje

Autor(i)

  • Adriana S. Pagano Graduate Programme in Linguistics and Applied Linguistics, Laboratory for Experimentation in Translation, Federal University of Minas Gerais
  • Irena Stanić Rašin Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za kroatistiku

DOI:

https://doi.org/10.15291/csi.5076

Ključne riječi:

augmentacija, deminucija, područje semantike, prevoditeljske studije, sistemska funkcionalna lingvistika, višejezična istraživanja

Sažetak

Ovaj rad donosi prikaz eksplorativnoga međujezičnoga istraživanja semantičke domene deminucije i augmentacije. U teorijskome okviru sistemske funkcionalne lingvistike (SFL) ispituje se način na koji se značenja deminutivnosti i augmentativnosti, izražena morfološkim i leksičkim sredstvima poput umanjenica i uvećanica, realiziraju u narativnome diskursu. Analiza se temelji na romanu Dubravke Ugrešić Baba Jaga je snijela jaje, tj. na njegovu prvome dijelu, u kojemu se pripovjedačica učestalo koristi deminutivnim izrazima kako bi oblikovala prikaz osobnosti i ponašanja svoje majke. Ti izrazi obuhvaćaju evaluativni stav pripovjedačice i njezin prikaz majčina govora, pri čemu umanjenice i uvećanice funkcioniraju kao jezični pokazatelji fizičke i psihičke krhkosti majke. Sastavljen je korpus od 200 rečenica iz prvoga dijela hrvatskoga izvornika i njegovih prijevoda na španjolski, engleski, talijanski i portugalski jezik. Rečenice su unesene u proračunsku tablicu radi usklađenosti i identifikacije deminutiva i augmentativa u izvorniku i prijevodima. Najprije je provedena kontekstualna analiza izvornoga teksta i prevedenih tekstova. Zatim je svaka pojava razvrstana u dvije kategorije: (1) umanjenica/uvećanica prevedena kao umanjenica/uvećanica i (2) umanjenica/uvećanica prevedena kao neumanjenica/neuvećanica. Učestalost svake kategorije izračunata je za svaki jezični par (izvorni – ciljni jezik). U završnoj fazi provedena je analiza prema tipološkim i registarskim ograničenjima, uz razmatranje prevoditeljskih izbora koji se mogu pripisati prevoditeljevu interpretativnu razumijevanju izvornoga teksta. Rezultati upućuju na to da se pojedini jezici naslanjanju na različite leksičke i gramatičke resurse za izražavanje deminucije i augmentacije, pri čemu prevoditeljske odluke imaju značajnu ulogu u oblikovanju prikaza lika i afektivnosti. U širemu smislu, istraživanje pokazuje da pristup utemeljen na sistemskoj funkcionalnoj lingvistici omogućuje dublje razumijevanje međuodnosa jezičnoga sustava, prevoditeljske prakse i stvaranja značenja u tipološki različitim jezicima.

Preuzimanja

Nema statistike

Reference

Audring, J., Leufkens, S. and van Lier, E. 2021. “Small events. Verbal diminutives in the languages of the world”. Linguistic Typology at the Crossroads 1 (1): 223–256.

Bakema, P. and Geeraerts, D. 2004. “Diminution and augmentation”. In: G. Booij, C. Lehmann, J. Mugdan, S. Skopeteas & W. Kesselheim (Ed.), 2. Halbband: Ein internationales Handbuch zur Flexion und Wortbildung. Berlin, New York: De Gruyter Mouton: 1045–1052.

Catford, J. C. 1965. A Linguistic Theory of Translation. London: Longman.

Dinković, I. Z. and Borucinsky, M. 2016. “On Determiners in Croatian from the Perspective of Systemic Functional Grammar”. Jezikoslovlje 17: 7–22.

Halliday, M. A. K. 2001. “Towards a theory of good translation”. In: Steiner, E., and Yallop, C. Exploring Translation and Multilingual Text Production: Beyond Content. Berlin, Boston: De Gruyter: 13-18.

Halliday, M. A. K. and Matthiessen, C. M. I. M. 2014. An Introduction to Functional Grammar. London - New York: Routledge.

Katunar, D. 2013. “Diminutives in Action: A cognitive account of diminutive verbs and their suffixes in Croatian”. Suvremena lingvistika 39 (75): 1–23.

Kocijan, K., Janjić, M. and Librenjak, S. 2016. “Recognizing diminutive and augmetative Croatian nouns”. In: Automatic Processing of Natural-Language Electronic Texts with NooJ: 10th International Conference, NooJ 2016, České Budějovice,

Czech Republic, June 9–11, 2016, Revised Selected Papers 10: 23–36. Springer International Publishing.

Matthiessen, C. M. I. M. 2001. “The environments of translation”. In: Steiner, E. and Yallop, C. Exploring Translation and Multilingual Text Production: Beyond Content. Berlin, Boston: De Gruyter.

Sarić, Daliborka and Lanović, Nina. 2014. “Adjetivos com sufixos diminutivos em português e seus equivalentes em croata”. Revista Portuguesa de Humanidades – Estudos linguisticos 18 (1): 115-126.

Steiner, Erich. 2001. “Translations English-German: Investigating the relative importance of systemic contrasts and of the text type ‘translation’”. SPRIKreports 7: 1–49.

Ugrešić, D. 2008. Baba Jaga je snijela jaje. Beograd: Geopoetika; Zagreb: Vuković-Runjić.

Ugrešić, D. 2008. Baba Yagá puso un huevo. Translated by Luisa Fernanda Garrido and Tihomir Pištelek. Madrid: Impedimenta.

Ugrešić, D. 2009. Baba Yaga Laid an Egg. Translated by Ellen Elias Bursać, Celia Hawkesworth and Mark Thompson. Edinburgh: Canongate.

Ugrešić, D. 2010. Baba Yaga pos um ovo. Translated by Paula Reis. Lisbon: Teorema.

Ugrešić, D. 2011. Baba Jaga ha fatto l’uovo. Translated by Milena Djokovic. Rome: Edizioni Nottetempo.

Preuzimanja

Objavljeno

14.07.2026.

Broj časopisa

Rubrika

Izvorni znanstveni članak