Usporedna analiza dvaju bokokotorskih s ostalim hrvatskim plačevima
DOI:
https://doi.org/10.15291/csi.1082Keywords:
bokokotorski pasionski tekstovi, Budljanska pjesmarica, Balovićev "Plač", usporedna analizaAbstract
U analizi se najprije nametnula brojčana usporedba dvostihova, koja je imala pokazati međusobna podudaranja i odstupanja, pri čemu svakako dolazi do izražaja geografska ili prostorna i vremenska rasčlamba.Pri tome je uzet u obzir samo dio istorodnih tekstova, to jest samo dio nekih odabranih tekstova kojima se može iskazati opća slika nastanka pojedinog sastavka ali i zajedničke osobitosti svih te opet osobitosti pojedinih skupina koje su se formirale prema vremenskoj i prostornoj geografskoj bliskosti. Zato su u obzir uzeta po vremenu nastanka prva dva teksta, Hv i Ra (Plač Osorsko-hvarske i Plač rapske pjesmarice), koje vezuje i sjeverniji geografski prostor (Hvar-Rab) i vremenska bliskost (1533-1563.). Druga dva teksta Fo i Fr (Foretićev i Franasovićev) pripadaju korčulanskoj sredini, dakle geografski su jače vezani dok su vremenski dosta udaljeni (1560.-17. st.), ali im zajednički prostor određuje i specifičan lokalni kontinuitet. Kao sastavci južnog dijela srednjodalmatinske obale oni su ujedno i stanovita spona s najjužnijim dijelom hrvatskoga kulturnog prostora, a to je bokokotorsko područje iz čijeg se bogatog fonda izdvajaju dva teksta - tekst Bu (Budljanska pjesmarica iz 1640.), najraniji u tom prostoru, i tekst Ba (Marka Balovića iz 1733.), koji se dosta vezuje za prethodni tekst.Prije pristupa analizi potrebno je bilo naglasiti da su svi ti tekstovi, u većoj ili manjoj mjeri podudarni, pisani osmeračkim dvostihom. Takvo temeljno poimanje svojstava hrvatskoga srednjovjekovnog pjesničkog izraza, dosljedno je provedeno u svim relevantnim analizama ovog rada kao i u priredbi objavljenih tekstova.Nakon brojnih analiza dolazimo do spoznaje kako svi ti tekstovi, pa prema tome i bokokotorski, pripadaju jedinstvenom hrvatskom kulturnom ozračju sadržavajući i tekstove koji pripadaju srednjovjekovnom fondu gotovo u cjelini, ali i one koji su bivali prerađivani zadržavajući osnovnu srednjovjekovnu strukturu.Downloads
References
Izvori
Muka Gospodina našega Jesukarsta Budljanske pjesmarice iz 1640.
Plač ili Muka (Riječi Pisma) Marka Balovića iz 1733.
Plač Blažene Divice Marije dum Petra Franasovića iz 18. st.
Literatura
Vanda Babić, "Pjesnički jezik Nenadićevih prikazanja", Dani hvarskog kazališta XXII, Hrvatska književnost 18. st., Split, 1996.
Julije Derossi, "Dva rapska Gospina plača", Senjski zbornik, 23, 1996
Franjo Fancev, "Hrvatska crkvena prikazanja", Narodna starina 11, Zagreb, 1932.
Franjo Fancev, Vatikanski hrvatski molitvenik, Djela JAZU 31, 1934, I-XXVIII
N. Kolumbić, "Hvarski dijaloški plačevi", Čakavska rič 1, 1978., i 2, 1978.
N. Kolumbić, "Dramske transformacijske strukture", Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, Razdio filološkihznanosti15,Zadar,1986.
N. Kolumbić, Po običaju začinjavac, Split, 1994.
Karlo Kosor, "Nepoznati Gospin plač s otoka Raba", Radovi centra JAZU u Zadru, 25, 1978,
M. Milošević i G. Brajković: Poezija baroka Titograd, 1976.
S. P. Novak, "Nenadićev Metastazio", Oko, 29. siječnja-12. veljače 1976., Zagreb, str. 9.
V. Premuda, "Starohrvatski latinički rukopis Žića sv. Otaca", Starine, XL, 1939.
R. Rotković, "Počeci crkvene drame u Boki", Stvaranje XXXIII, 1978., 1.
J. Vončina, Tekstološka načela za pisanu baštinu hrvatskoga jezičnog izraza, SHK, MH, Zagreb, 1999.
V. Štefanić, "Još Marulićevih stihova", Zbornik Marka Marulića, 1950.
