Notes From а Trip
Folklore аnd Other Topics in the Letters of Stanko Vraz to Dragojla Štauduar
DOI:
https://doi.org/10.15291/csi.4801Keywords:
Dragojla Štauduar, folkloristics, correspondence, Marija Bistrica, Stanko VrazAbstract
A valuable source of information about Vraz’s folklore travels, ambitions, and plans can be found in his letters. These letters contain collected folk songs and chants, as well as notes on his experiences during his travels. They also cover numerous other topics that are important for reconstructing Vraz’s life and literary work. Vraz maintained regular communication with his contemporaries, including the Illyrian native Dragojla Štauduareva. Štauduareva was part of a group that supported the work and activities of the Illyrians. The first part of this paper will present a model of socialization among the Illyrians and their supporters, using the example of their gatherings at the parish church in Marija Bistrica during the time of Ivan Krizmanić, who was Štauduareva’s uncle. It was in Marija Bistrica that Vraz and Štauduareva first met. The relationship between Vraz and Štauduareva was directly influenced by Ljudevit Gaj, who was related to Štauduareva by family. This paper will analyse the reasons for the estrangement between the two friends, which ultimately affected the content and tone of some of Vraz’s letters. In the second part of the paper, Vraz’s letters to Štauduareva will be interpreted using content analysis, with an emphasis on three components: (1) factual data, (2) ethnographic descriptions, and (3) elements of literary and artistic style.
Downloads
References
Bagić, Krešimir. 2015. Rječnik stilskih figura. Zagreb: Školska knjiga.
Bekić, Darko. 2015. Povijest hrvatske diplomacije. Svezak I. Do 1918. Zagreb: Školska knjiga: 509–543.
Benyovsky, Lucija. 1998. „Dobrotvorna gospojinska (ženska) društva u Hrvatskoj od osnivanja do Prvog svjetskog rata”. Časopis za suvremenu povijest 30 (1): 73–93.
Bošković, Ivan. 2020. „Stanko Vraz – pjesnik u vremenu budnica”. Kolo: časopis Matice hrvatske za književnost, umjetnost i kulturu 3. URL: https://www.matica.hr/kolo/627/stanko-vraz-pjesnik-u-vremenu-budnica-31068/ (20. 2. 2025.).
Čolak, Tade. 1973. „Gaj i Vraz 1842. godine”. Radovi III. Ur. Ivan Kampuš. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu – Institut za hrvatsku povijest: 185–192.
Dukat, Vladoje. 2002. Život i književni rad Ivana Krizmanića. Donja Stubica – Pregrada: Kajkaviana – Matis d. o. o.
Frangeš, Ivo. 1987. Povijest hrvatske književnosti. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, Cankarjeva založba: 143–145.
Horvat, Josip. 1975. Ljudevit Gaj: njegov život, njegovo doba. Zagreb: Sveučilišta naklada Liber.
Jarnević, Dragojla. 2000. Dnevnik. Pripremila Irena Lukšić. Karlovac: Matica hrvatska.
Husinec, Snježana. 2017. „Ivan Krizmanić – prevoditelj, književnik i poliglot”. Marija Bistrica u doba Ivana Krizmanića i hrvatskog narodnog preporoda: Ur. Vedran Klaužer, Damir Galoić i Snežana Husinec. Marija Bistrica: Ogranak Matice hrvatske u Mariji Bistrici: 13–18.
Husinec, Snježana i Vedran Klaužer. 2017. „Marija Bistrica – kolijevka Matice hrvatske”. Marija Bistrica u doba Ivana Krizmanića i hrvatskog narodnog preporoda. Marija Bistrica: Ogranak Matice hrvatske u Mariji Bistrici: 7–12.
Jembrih, Alojz. 2003. „Ljetopisni zapisi Josipa Šafrana – Prinos povijesti župe i općine Marija Bistrica”. Hrvatsko zagorje: časopis za kulturno-prosvjetna i društvena pitanja 2: 12–35.
Jembrih, Alojz. 2005. „Ivan Krizmanić i njegovo doba”. U: Milton, John: Raj zgubljen. Zagreb: Disput: 449–497.
Jež, Andraž. 2017. „Stanko Vraz u Mariji Bistrici – kratka povijest ilirskog pokreta”. Marija Bistrica u doba Ivana Krizmanića i hrvatskog narodnog preporoda. Marija Bistrica: Ogranak Matice hrvatske u Mariji Bistrici: 40–43.
Klaužer, Vedran. 2017. „Bistrička župa u vrijeme župnika Ivana Krizmanića (1818. – 1849.)”. Marija Bistrica u doba Ivana Krizmanića i hrvatskog narodnog preporoda. Ur. Vedran Klaužer, Damir Galoić i Snježana Husinec. Marija Bistrica: Ogranak Matice hrvatske u Mariji Bistrici: 22–25.
Klemar, Anita. 2017. „Ljudevit Gaj u žarištu preporodnog pokreta”. Marija Bistrica u doba Ivana Krizmanića i hrvatskog narodnog preporoda. Ur. Vedran Klaužer, Damir Galoić i Snježana Husinec. Marija Bistrica: Ogranak Matice hrvatske u Mariji Bistrici: 33–39.
Korade, Mijo. 2003. „Ivan Krizmanić i ‘patriotski sastanci’ u Mariji Bistrici”. Hrvatsko zagorje: časopis za kulturno-prosvjetna i društvena pitanja 2: 82–91.
Sapunar Knežević, Andrea i Marijana Togonal. 2011a. „Djelovanje i značenje Stanka Vraza u kontekstu hrvatske preporodne folkloristike”. Zbornik radova sa znanstvenoga skupa povodom 200. godišnjice rođenja Stanka Vraza. Samobor: Gradska knjižnica Samobor: 56−72.
Sapunar Knežević, Andrea i Marijana Togonal. 2011b. „Stanko Vraz kao folklorist. Vrazov prinos poznavanju hrvatske i slovenske usmene književnosti”. Croatica et Slavica Iadertina 7(1): 193–218.
Sapunar Knežević, Andrea i Marijana Togonal. 2020. „Stanko Vraz – jedan od utemeljitelja hrvatske folkloristike”. Kolo: časopis za književnost, umjetnost i kulturu 3: URL: https://www.matica.hr/kolo/627/stanko-vraz-jedan-od-utemeljitelja-hrvatske-folkloristike-31069/ (25. 2. 2025.).
Solar, Milivoj. 1986. Teorija književnosti. Zagreb: Školska knjiga.
Švoger, Vlasta. 2017. „Krizmanićev bistrički krug i ilirski pokret”. Marija Bistrica u doba Ivana Krizmanića i hrvatskog narodnog preporoda. Ur. Vedran Klaužer, Damir Galoić i Snježana Husinec. Marija Bistrica: Ogranak Matice hrvatske u Mariji Bistrici: 40–43.
Vlašić, Vesna. 2015. „Uloga i značenje Vjekoslava Babukića u Ilirskoj čitaonici”. Radovi Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Požegi 4: 52–58.
Vodnik, Branko. 1909. Stanko Vraz: studija. Zagreb: Matica hrvatska i slovenska. URL: https://archive.org/details/stanko_vraz_studija_1909-branko_drechsler/page/n33/mode/2up?view=theater (12. 2. 2025.).
Vraz, Stanko. 1877. Dĕla Stanka Vraza. V. dio. Pĕsme, pabirci, proza i pisma. Ur. Franjo Marković. Zagreb: Matica hrvatska.
