Idioms – Lost in Translation (A Translation Analysis of the Novel Mission London by Alek Popov)
DOI:
https://doi.org/10.15291/csi.4808Keywords:
Bulgarian language, idiom, Croatian language, translation, translatologyAbstract
In translation practice, especially in literary translation, one of the most challenging tasks is the translation of idiomatic expressions. In the search for an appropriate translation equivalent, the translator employs different types of interlingual equivalence. This paper provides an overview of existing typologies and proposes a distinction between complete, partial, semantic, and zero equivalence. The central part of the paper presents an analysis of the translation of idioms in the Croatian edition of the Bulgarian novel Mission London by Alek Popov. The analysis covers a total of 90 examples in which idioms appear in the original text and/ or in translation. A distinction is introduced between phraseological and non-phraseological translation to determine how many idioms were lost in translation or to what extent the translation was neutralized. A total of 68 idioms were translated using phraseological translation techniques (complete equivalence, partial equivalence, literal translation, and semantic equivalence). Non-phraseological techniques were used for 23 idioms, primarily through paraphrasing, with nine idioms translated using unmarked expressions, meaning that nine idioms were lost in translation. However, since some of them were compensated for (four idioms), the translator managed to achieve a similar effect in the translated text. Based on the presented translation analysis, the paper proposes a classification of translation methods, discussing their advantages, disadvantages, and impact on the final translation. In conclusion, the paper emphasizes the importance of translation competence and phraseological knowledge, as well as the need for better lexicographical treatment of idioms to facilitate the translator’s work and ensure greater naturalness in translation.
Downloads
References
Primarna literatura
Baker, Mona. 1992. In Other Words: A Coursebook on Translation. London: Routledge.
Čagalj, Ivana. 2022. O prevođenju Babilona (Izabrana slovačka proza u hrvatskom prijevodu). Zagreb: FF press.
Čagalj, Ivana. 2021. „Sociolingvistički i ini aspekti prevođenja frazema (na slovačko-hrvatskom materijalu)”. Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa povodom 25 godina slovakistike u Zagrebu. Ur. Zrinka Stričević-Kovačević i Maria Kursar Vuksanović. Zagreb: FF Press: 61–72.
Čagalj, Ivana. 2022. „O leksikografskom statusu (ne)standardnih frazema (na hrvatskim i slovačkim primjerima)”. Šareni filološki stručak. Zbornik u čast profesorici Željki Fink Arsovski. Ur. Branka Barčot i Anita Hrnjak. Zagreb: FF Press: 63–73.
Čagalj, Ivana i Milina Svítková. 2014. „Tipologija frazeološke ekvivalencije na primjeru hrvatskih i slovačkih frazema s ihtionimskom sastavnicom”. Životinje u frazeološkom ruhu. Ur. Ivana Vidović Bolt. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: 1–15.
Hajnić, Nikolina. 2023. Kontrastivna analiza frazema sa zoonimskom sastavnicom motiviranom nazivima domaćih životinja u hrvatskom i španjolskom jeziku. Diplomski rad. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet.
Ivir, Vladimir. 1984. Teorija i tehnika prevođenja. Sremski Karlovci: Centar „Karlovačka gimnazija”.
Jovanović, Ana. 2015. Osnovi teorije prevođenja: sa kritičkim poređenjem prevoda. Zagreb, Beograd: Plejada, Factum izdavaštvo.
Kurtović Budja, Ivana i Ivana Vidović Bolt. 2013. „Translatološke realizacije dijalektnih frazema”. Slavenski jezici u usporedbi s hrvatskim III. Ur. Dubravka Sesar. Zagreb: FF Press: 159–165.
Недкова, Емилия. 2003. Фразеологично богатство в творчеството на Алеко Константинов. Русе: ЛЕНИ-АН. [Nedkova, Emiliâ. 2003. Frazeologično bogatstvo v tvorčestovo na Aleko Konstantinov. Ruse: LENI-AN.]
Недкова, Емилия. 2014. „Лингвистични, културологични и прагматични параметри на съпоставителното изследване на български и сръбски анималистични фразеологизми”. [Nedkova, Emiliâ. 2014. „Lingvistichni, kulturologichni i pragmatichni parametri na săpostavitelnoto izsledvane na bălgarski i srbski animalistični frazeologizmi.„] Životinje u frazeološkom ruhu. Ur. Ivana Vidović Bolt. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: 1–15.
Marojević, Radmilo. 1988. Lingvistika i poetika prevođenja. Beograd: Naučna knjiga.
Menac, Antica. 1994. „Frazeologija u različitim tipovima jednojezičnih hrvatskih rječnika”. FILOLOGIJA 22–23: 161–168.
Pavlović, Nataša. 2015. Uvod u teorije prevođenja. Zagreb: Leykam International.
Попов, Алек. 2009. Мисия Лондон. София: Сиела. [Popov, Alek. 2009. Misija London. Sofija: Siela.]
Popov, Alek. 2010. Misija London. Prev. Ksenija Banović. Zagreb: Meandarmedia.
Pritchard, Boris. 2015. „Od teksta do prijevoda”. Priručnik za prevoditelje. Ur. Aneta Stojić, Marija Brala-Vukanović i Mihaela Matešić. Rijeka: Filozofski fakultet: 43–73.
Шипка, Милан. 2010. Зашто се каже? Нови Сад: Прометеј. [Šipka, Milan. 2010. Zašto se kaže? Novi Sad: Prometej.]
Turk, Marija i Maja Opašić. 2008. „Supostavna raščlamba frazema”. Fluminensia 20(1): 19–30.
Васунг, Ана. 2024. „Фразеологична еквивалентност (въз основа на български и хърватски фразеологизми)”. Доклади от Международната годишна конференция на Института за български език „Проф. Любомир Андрейчин” (София, 2024 година). Ur. Светла Коева, Хирстина Дейкова и Максим Стаменов. София: Институт за български език „Проф. Любомир Андрейчин”: 287–293. [Vasung, Ana. „Frazeologična ekvivalentnost (văz osnova na bălgarski i hărvatski frazeologizmi)”. Dokladi ot Meždunarodnata konferenciâ na Instituta za bălgarski ezik „Prof. Ljubomir Andrejčin” (Sofija, 2024 godina). Ur. Svetla Koeva, Hristina Dejkova i Maksim Stamenov. Sofija: Institut za bălgarski ezik „Prof. Ljubomir Andrejčin”: 287–293.]
Vidović Bolt, Ivana. 2006. „Poteškoće u prevođenju frazema (na primjerima hrvatskih i poljskih frazema)”. Strani jezici 35(1): 63–70.
Vidović Bolt, Ivana. 2018. „Frazemska ekvivalencija u teoriji i praksi”. Šesti hrvatski slavistički kongres, Zbornik radova sa znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem održanoga u Vukovaru i Vinkovcima od 10. do 13. rujna 2014. Ur. Stipe Botica, Davor Nikolić, Josipa Tomašić i Ivana Vidović Bolt. Zagreb: Hrvatsko filološko društvo: 1202–1209.
Vidović Bolt, Ivana. 2019. „Frazemi – prevoditeljski kamen spoticanja”. Frazeologija, učenje i poučavanje. Zbornik radova s Međunarodne znanstvene konferencije održane od 19. do 21. travnja 2018. godine u Rijeci. Ur. Željka Macan. Rijeka: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci: 345–360.
Влахов, Сергей и Сидер Флорин. 1990. Непреводимото в превода. София: „Наука и изкуство”. [Vlahov, Sergej i Sider Florin. 1990. Neprevodimoto v prevoda. Sofija: „Nauka i izkustvo”.]
Sekundarna literatura
Нанова, Ани. 2006. Фразеологичен синонимен речник на българския език. София: Издателство „Хейзъл”. [Nanova, Ani. 2006. Frazeologičen sinonimen rečnik na bălgarskiâ ezik. Sofiâ: Izdatelstvo „Hejzăl”.]
Menac, Antica, Željka Fink-Arsovski i Radomir Venturin. 2003. Hrvatski frazeološki rječnik. Zagreb: Naklada Ljevak.
Menac, Antica, Željka Fink-Arsovski i Radomir Venturin. 2014. Hrvatski frazeološki rječnik. Zagreb: Naklada Ljevak. [HFR]
[s.a.] Речник на българския език. Институт за българския език. URL: https://ibl.bas.bg/rbe/ (21. 3. 2025.) [Rečnik na bălgarskiâ ezik. Institut za bălgarskiâ ezik.]


