Povijest, književnost i mehanizmi zla u romanu Oslobađanje đavola Feđe Šehovića
DOI:
https://doi.org/10.15291/csi.4912Ključne riječi:
Feđa Šehović, intertekstualnost, novopovijesni roman, Oslobođenje đavola, zlo u književnosti, René Girard, žrtveni mehanizamSažetak
Uz romane Gorak okus duše (1983) i Uvod u tvrđavu (1989), Oslobađanje đavola (1987) dio je trilogije Feđe Šehovića (1930–2025), objavljene pod pseudonimom Raul Mitrovich, koja se smatra reprezentativnom za žanr hrvatskoga novopovijesnog romana. Polazeći od uvida u karakterističnu poetičku dualnost toga žanra – s jedne strane sklonost suvremenim postmodernističkim poetičkim postupcima (intertekstualnost, propitivanje granica istine i fikcije te odnosa povijesti i književnosti), a s druge strane oslanjanje na tradicionalne elemente povijesnog romana (moralna struktura, didaktičnost) – Šehovićev se roman analizira iz dvaju aspekata. Prvi se odnosi na intertekstualne strategije i ironijski dijalog s historiografskim diskursom, kojima se potkopava dominantna naracija o dubrovačkom potresu 1667. godine te uspostavlja protupripovijest kojom se razobličuje kulturni mit o Dubrovačkoj Republici. Drugi, moralistički aspekt, povezan s naslovnim motivom „oslobađanja đavola”, uključuje razmatranje zla kao antropološke konstante i pokretačke sile povijesti. Koncept povijesti u romanu, koji podrazumijeva cikličko ponavljanje nasilnih obrazaca, osvjetljuje se iz perspektive mimetičke teorije Renéa Girarda, pri čemu se ukazuje na manifestacije žrtvenog mehanizma na različitim razinama teksta. Dvostruka analitička vizura ukazuje na ambivalentne konotacije odnosa književnosti i povijesti: dok roman intertekstualnim procedurama relativizira i briše granice historije i fikcije, on ih istodobno svojom moralnom strukturom ponovno uspostavlja, pri čemu književnost stječe status privilegiranog medija moralne spoznaje.
Preuzimanja
Reference
Appendini, Francesco Maria. 2016. Povijesno-kritičke bilješke o starinama, povijesti i književnosti Dubrovčana. Prev. Ante Šoljić. Dubrovnik: Ogranak Matice hrvatske Dubrovnik.
Aristotel. 1983. O pjesničkom umijeću. Prijevod i objašnjenja Zdeslav Dukat. Zagreb: August Cesarec.
Brković, Ivana. 2023. „Prirodna katastrofa kao kulturna trauma: poetika i politika emocija u prikazima dubrovačkog potresa 1667”. Umjetnost riječi 67 (2): 159–185.
Crijević, Serafin Marija 1977. Bibliotheca Ragusina IV. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
Dadić, Žarko. 2017. Povijest znanosti i prirodne filozofije u Hrvata. Knjiga III: Rani novi vijek. Zagreb: Izvori.
Foretić, Vinko.1980. Povijest Dubrovnika do 1808, II. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske.
Girard, René. 1986. The Scapegoat. Prev. Yvonne Freccero. Baltimore: Johns Hopkins University Press.
Girard, René. 1996. The Girard Reader. Ur. James G. Williams. New York: Crossroad.
Girard, René. 2004. Promatrah Sotonu kako poput munje pade. Zagreb: AGM.
Harris, Robin. 2022. Povijest Dubrovnika. Prev. Mirjana Valent. Zagreb: Školska knjiga.
Hutcheon, Linda. 1988. A Poetics of Postmodernism. History, Theory, Fiction. New York – London: Routledge.
Hutcheon [Hačion], Linda. 1996. Poetika postmodernizma. Istorija, teorija, fikcija. Prev. Vladimir Gvozden i Ljubica Stanković. Novi Sad: Svetovi.
Jukić, Tatjana. 1998. „Priče iz davnine: hrvatska historiografska metafikcija?”. Republika 49 (5–6): 59–73.
Kunčević, Lovro. 2015. Mit o Dubrovniku. Diskursi o identitetu renesansnoga grada. Zagreb–Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku.
Kunčević, Lovro. 2017. „The City whose ‘ships sail on every wind’: Representations of Diplomacy in the Literature of Early Modern Ragusa”. Practices of Diplomacy in the Early Modern World, c. 1410–1800. Ur. Tracey Sowerby i Jan Hennings. New York: Routledge: 65–79.
Lovrić Jović, Ivana. 2008. „Morfološka svojstva jezika hrvatskih dubrovačkih oporuka iz 17. i 18. stoljeća”. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 34: 217–237.
Marković, Zdenka. 1970. Pjesnikinje starog Dubrovnika. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
Martecchini, Petar Frano. 1841. Galleria di Ragusei illustri. Ragusa: Martecchini.
Matanović, Julijana. 1995. „Hrvatski novopovijesni roman: prijedlog definicije”. Republika 51 (9–10): 98–114.
Matanović, Julijana. 2003. Krsto i Lucijan. Rasprave i eseji o povijesnom romanu. Zagreb: Ljevak.
Mikšić Labura, Dijana. 2018. „Status autora u Dubrovačkoj trilogiji Feđe Šehovića”. Sarajevski filološki susreti 4. Knjiga 2. Sarajevo: Bosansko filološko društvo: 216–226.
Mikšić Labura, Dijana. 2020. Problematizacija svjedočenja u povijesnim romanima Feđe Šehovića. Doktorski rad. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu.
Mikšić Labura, Dijana. 2025. „Feđa Šehović, pisac nazbilj”. Croatica et Slavica Iadertina 21 (1): 439–443.
Mikšić, Dijana. 2013. „Gorak okus duše Feđe Šehovića: funkcija pjesničke zbirke iz romana u kontekstu intertekstualnih relacija”. Jat: časopis studenata kroatistike 1 (1): 196–206.
Milanja. Cvjetko.1996. Hrvatski roman 1945.–1990. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Miović, Vesna. 2005. Židovski geto u Dubrovačkoj Republici (1546–1808). Zagreb – Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku.
Mitrovich , Raul. 1987. Oslobađanje đavola: kronika. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske.
Nemec, Krešimir. 2003. Povijest hrvatskog romana od 1945. do 2000. Zagreb: Školska knjiga.
Samardžić, Radovan. 1960. Borba Dubrovnika za opstanak posle velikog zemljotresa 1667. g. Arhivska građa (1667–1670). Beograd: SANU.
Samardžić, Radovan .1983. Veliki vek Dubrovnika. Beograd: Prosveta.
Stojan, Slavica. 2003. Vjerenice i nevjernice. Žene u svakodnevici Dubrovnika (1600–1815). Zagreb – Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku.
Stojan, Slavica. 2014. „Dubrovnik ponovljen Jakete Palmotića Dionorića”. U: „Dubrovnik ponovljen” Jakete Palmotića Dionorića. Prir. Slavica Stojan. Zagreb – Dubrovnik: HAZU – Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku: 7–198.
Stojan, Slavica. 2015. „Poetika katastrofe – pjesnici o velikoj trešnji 1667. godine u Dubrovniku”. Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 53: 113–148.
Šnajder, Slobodan. 2011. „Dumanske tišine”. Poslije Hamleta. Izbor iz novije hrvatske drame. Ur. Lada Čale Feldman, Tonko Maroević i Luko Paljetak. Dubrovnik – Kotor – Podgorica: Matica hrvatska – Ogranak Dubrovnik; Dubrovačke knjižnice; JU Kulturni centar „Nikola Đurković”; NVO Prostory: 143–195.
Tadić, Jorjo. 1937. Jevreji u Dubrovniku do polovine XVII stoljeća. Sarajevo: La Benevolencia.
Vekarić, Nenad. 2013. Vlastela grada Dubrovnika. Svezak 4: Odabrane biografije (A–D). Zagreb–Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku.
Vekarić, Nenad. 2015. Vlastela grada Dubrovnika. Svezak 6: Odabrane biografije (Pi–Z). Zagreb–Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku.
Vojnović, Lujo. 1912. „Prva smrt Dubrovnika (6. aprila 1667)”. Letopis Matice Srpske 86/288: 52–69.
White, Hayden. 1973. Metahistory: The Historical Imagination in 19th-century Europe. Baltimore: Johns Hopkins University Press.
Zima, Zdravko. 1989. „Rastrgana paučina snova”. U: Raul Mitrovich, Uvod u tvrđavu. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske: 251–258.
Žmegač, Viktor. 1994. Književnost i filozofija povijesti. Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo. (Biblioteka Filozofska istraživanja 84)
