History, Fiction, and the Logic of Evil in Feđa Šehović’s Novel Oslobađanje đavola

Authors

DOI:

https://doi.org/10.15291/csi.4912

Keywords:

evil in literature, Feđa Šehović, intertextuality, neo-historical novel, Oslobađanje đavola

Abstract

Oslobađanje đavola (1987), together with Gorak okus duše (1983) and Uvod u tvrđavu (1989), constitutes a trilogy by Feđa Šehović (1930–2025), published under the pseudonym Raul Mitrovich, and is regarded as representative of the Croatian neo-historical novel. Starting from the insight into the characteristic poetic “duality” of this genre–its tendency towards contemporary postmodernist poetics (intertextuality, questioning the boundaries of fiction and reality, relationship between history and literature), while simultaneously relying on traditional elements of the historical novel (moral structure and didacticism)–Šehović’s novel is analysed from two perspectives. The first concerns intertextual strategies and ironic dialogue with historiographic discourse, which subvert the dominant narrative of the 1667 Dubrovnik earthquake and produce a counter-narrative that deconstructs the cultural myth of the Dubrovnik Republic. The second, moralistic aspect, associated with the eponymous motif of “releasing the devil”, involves an examination of evil as an anthropological constant and a driving force of history. History, as portrayed in the novel, appears as a cyclical repetition of violent patterns and is interpreted through the lens of René Girard’s mimetic theory, with particular attention to the manifestations of the scapegoat mechanism across different narrative levels. The double analytical approach highlights the ambivalent meanings of the relationship between literature and history: the novel uses intertextual procedures to relativise and erase the boundaries between history and fiction, but it also re-establishes them with its moral structure, making literature a privileged medium of moral knowledge.

Downloads

Download data is not yet available.

References

Appendini, Francesco Maria. 2016. Povijesno-kritičke bilješke o starinama, povijesti i književnosti Dubrovčana. Prev. Ante Šoljić. Dubrovnik: Ogranak Matice hrvatske Dubrovnik.

Aristotel. 1983. O pjesničkom umijeću. Prijevod i objašnjenja Zdeslav Dukat. Zagreb: August Cesarec.

Brković, Ivana. 2023. „Prirodna katastrofa kao kulturna trauma: poetika i politika emocija u prikazima dubrovačkog potresa 1667”. Umjetnost riječi 67 (2): 159–185.

Crijević, Serafin Marija 1977. Bibliotheca Ragusina IV. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.

Dadić, Žarko. 2017. Povijest znanosti i prirodne filozofije u Hrvata. Knjiga III: Rani novi vijek. Zagreb: Izvori.

Foretić, Vinko.1980. Povijest Dubrovnika do 1808, II. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske.

Girard, René. 1986. The Scapegoat. Prev. Yvonne Freccero. Baltimore: Johns Hopkins University Press.

Girard, René. 1996. The Girard Reader. Ur. James G. Williams. New York: Crossroad.

Girard, René. 2004. Promatrah Sotonu kako poput munje pade. Zagreb: AGM.

Harris, Robin. 2022. Povijest Dubrovnika. Prev. Mirjana Valent. Zagreb: Školska knjiga.

Hutcheon, Linda. 1988. A Poetics of Postmodernism. History, Theory, Fiction. New York – London: Routledge.

Hutcheon [Hačion], Linda. 1996. Poetika postmodernizma. Istorija, teorija, fikcija. Prev. Vladimir Gvozden i Ljubica Stanković. Novi Sad: Svetovi.

Jukić, Tatjana. 1998. „Priče iz davnine: hrvatska historiografska metafikcija?”. Republika 49 (5–6): 59–73.

Kunčević, Lovro. 2015. Mit o Dubrovniku. Diskursi o identitetu renesansnoga grada. Zagreb–Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku.

Kunčević, Lovro. 2017. „The City whose ‘ships sail on every wind’: Representations of Diplomacy in the Literature of Early Modern Ragusa”. Practices of Diplomacy in the Early Modern World, c. 1410–1800. Ur. Tracey Sowerby i Jan Hennings. New York: Routledge: 65–79.

Lovrić Jović, Ivana. 2008. „Morfološka svojstva jezika hrvatskih dubrovačkih oporuka iz 17. i 18. stoljeća”. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 34: 217–237.

Marković, Zdenka. 1970. Pjesnikinje starog Dubrovnika. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.

Martecchini, Petar Frano. 1841. Galleria di Ragusei illustri. Ragusa: Martecchini.

Matanović, Julijana. 1995. „Hrvatski novopovijesni roman: prijedlog definicije”. Republika 51 (9–10): 98–114.

Matanović, Julijana. 2003. Krsto i Lucijan. Rasprave i eseji o povijesnom romanu. Zagreb: Ljevak.

Mikšić Labura, Dijana. 2018. „Status autora u Dubrovačkoj trilogiji Feđe Šehovića”. Sarajevski filološki susreti 4. Knjiga 2. Sarajevo: Bosansko filološko društvo: 216–226.

Mikšić Labura, Dijana. 2020. Problematizacija svjedočenja u povijesnim romanima Feđe Šehovića. Doktorski rad. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu.

Mikšić Labura, Dijana. 2025. „Feđa Šehović, pisac nazbilj”. Croatica et Slavica Iadertina 21 (1): 439–443.

Mikšić, Dijana. 2013. „Gorak okus duše Feđe Šehovića: funkcija pjesničke zbirke iz romana u kontekstu intertekstualnih relacija”. Jat: časopis studenata kroatistike 1 (1): 196–206.

Milanja. Cvjetko.1996. Hrvatski roman 1945.–1990. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Miović, Vesna. 2005. Židovski geto u Dubrovačkoj Republici (1546–1808). Zagreb – Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku.

Mitrovich , Raul. 1987. Oslobađanje đavola: kronika. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske.

Nemec, Krešimir. 2003. Povijest hrvatskog romana od 1945. do 2000. Zagreb: Školska knjiga.

Samardžić, Radovan. 1960. Borba Dubrovnika za opstanak posle velikog zemljotresa 1667. g. Arhivska građa (1667–1670). Beograd: SANU.

Samardžić, Radovan .1983. Veliki vek Dubrovnika. Beograd: Prosveta.

Stojan, Slavica. 2003. Vjerenice i nevjernice. Žene u svakodnevici Dubrovnika (1600–1815). Zagreb – Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku.

Stojan, Slavica. 2014. „Dubrovnik ponovljen Jakete Palmotića Dionorića”. U: „Dubrovnik ponovljen” Jakete Palmotića Dionorića. Prir. Slavica Stojan. Zagreb – Dubrovnik: HAZU – Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku: 7–198.

Stojan, Slavica. 2015. „Poetika katastrofe – pjesnici o velikoj trešnji 1667. godine u Dubrovniku”. Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 53: 113–148.

Šnajder, Slobodan. 2011. „Dumanske tišine”. Poslije Hamleta. Izbor iz novije hrvatske drame. Ur. Lada Čale Feldman, Tonko Maroević i Luko Paljetak. Dubrovnik – Kotor – Podgorica: Matica hrvatska – Ogranak Dubrovnik; Dubrovačke knjižnice; JU Kulturni centar „Nikola Đurković”; NVO Prostory: 143–195.

Tadić, Jorjo. 1937. Jevreji u Dubrovniku do polovine XVII stoljeća. Sarajevo: La Benevolencia.

Vekarić, Nenad. 2013. Vlastela grada Dubrovnika. Svezak 4: Odabrane biografije (A–D). Zagreb–Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku.

Vekarić, Nenad. 2015. Vlastela grada Dubrovnika. Svezak 6: Odabrane biografije (Pi–Z). Zagreb–Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku.

Vojnović, Lujo. 1912. „Prva smrt Dubrovnika (6. aprila 1667)”. Letopis Matice Srpske 86/288: 52–69.

White, Hayden. 1973. Metahistory: The Historical Imagination in 19th-century Europe. Baltimore: Johns Hopkins University Press.

Zima, Zdravko. 1989. „Rastrgana paučina snova”. U: Raul Mitrovich, Uvod u tvrđavu. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske: 251–258.

Žmegač, Viktor. 1994. Književnost i filozofija povijesti. Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo. (Biblioteka Filozofska istraživanja 84)

Published

2026-01-08

Issue

Section

Original scientific paper