Treba li prevoditi prijedlog 'de' u naslovu?
DOI:
https://doi.org/10.15291/csi.635Ključne riječi:
naslov, prijedlog 'de', prijevod, apozicijaSažetak
Naslov djela na latinskom često započinje prijedlogom de, a rijetko je navedena neka njegova odrednica ili pak apozicija koja pokazuje žanr toga djela. Takav tip naslova u duhu je latinskog jezika, ali ga nije dobro doslovno prevoditi na hrvatski jer funkcionira kao nepotpuna informacija. Hrvatska prevodilačka tradicija u konkretnom slučaju luta: neki ne prevode prijedlog de, dok ga drugi prevode.Postojanje prevedenih naslova vrste na hrvatski pokazuje da pretežu doslovni prijevodi. Međutim, duhu hrvatskog jezika sukladni su samo oni prijevodi u kojima nije preveden prijedlog de. Izostavljanjem de u prijevodu naslova i zamjenom ablativa izvornika nominativom postigao bi se točan prijevod koji je u duhu hrvatskoga jezika.Preuzimanja
Reference
Ivan Česmički, Pjesme i epigrami, preveo Nikola Šop, ed. Hrvatski latinisti, knj.
, JAZU, Zagreb, 1951.
Veljko Gortan, Hrvatski latinisti – Croatici auctores qui Latine scripserunt, knj. 1,
priredili V. Gortan i V. Vratović, PSHK, Matica hrvatska, Zagreb, 1969.
Veljko Gortan, Hrvatski latinisti – Croatici auctores qui Latine scripserunt, knj.
II., priredili V. Gortan i V. Vratović, PSHK, Matica hrvatska, Zagreb, 1970.
Iva Kurelec, Dinko Zavorović šibenski humanist i povjesničar, Gradska knjižnica
"Juraj Šižgori", Šibenik, 2008.
LAA = Leksikon antičkih autora, priredio D. Škiljan, Latina & Graeca – Matica
hrvatska, Zagreb, 1996.
LHKD = Leksikon hrvatske književnosti – djela, ur. D. Detoni-Dujmić, D. Fališevac,
A. Lederer, T. Benčić-Rimay, Školska knjiga, Zagreb, 2008.
LHP = Leksikon hrvatskih pisaca, ur. D. Fališevac, K. Nemec, D. Novaković,
Školska knjiga, Zagreb, 2000.
Franjo Maixner, "Predgovor", u: Historia rimske književnosti, Nakladom
Mučnjaka i Senftlebena, Zagreb, V-VIII, 1884.
Ratimir Mardešić, "Novovjekovna latinska književnost", u: Povijest svjetske
književnosti, knj. 2., Mladost, Zagreb, 1977, str. 405-480.
Marko Marulić, Institucija I, preveo, komentirao, priredio latinski tekst i dodao
kazalo Branimir Glavičić, Književni krug, Split, 1986.
Marko Marulić, Latinska manja djela I, preveo, komentirao, priredio latinski
tekst i dodao kazalo Branimir Glavičić, Književni krug, Split, 1992.
Marko Marulić, Glasgowski stihovi, preveo i priredio Darko Novaković, Matica
hrvatska, Zagreb,1999.
Ivan Polikarp Severitan, Monoregija, prijevod B. Nikšić i Z. Blažević, Golden
marketing – Narodne novine, Zagreb, 1998.
Dubravko Škiljan, "Predgovor", u: Leksikon antičkih autora, priredio D. Škiljan,
Latina & Graeca – Matica hrvatska, Zagreb, 1996, str. V-XIII.
Adolf [Weber] Tkalčević, "Predgovor", u: Prevodi klasikah latinskih, Tiskom Dra
Ljudevita Gaja, Zagreb, 1860, str. [3]-[6].
Adolf Tkalčević, Prevodi klasikah latinskih (tj.: Ciceron, Marko Tulije: Laelij ili
Razgovor o prijateljstvu..., Caton stariji ili O starosti), Tiskom Dra Ljudevita Gaja,
Zagreb, 1860.
Mirko Tomasović, Tradukološker rasprave, Zavod za znanost o književnosti
Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2008.
I. M. Tronski, Povijest antičke književnosti, preveo M. Kravar, Matica hrvatska,
Zagreb, 1951.
Vladimir Vratović, Hrvatski latinisti – Croatici auctores qui Latine scripserunt,
knj. 1, priredili V. Gortan i V. Vratović, PSHK, Matica hrvatska, Zagreb, 1969.
Vladimir Vratović, Hrvatski latinisti – Croatici auctores qui Latine scripserunt,
knj. 1I, (priredili V. Gortan i V. Vratović), PSHK, Matica hrvatska, Zagreb, 1970.
Vladimir Vratović, "Horacije u dubrovačkom pjesništvu 18. i 19. stoljeća", Rad
JAZU, knj. 357, Zagreb, 1971, str. 275-352.
Vladimir Vratović, Rimska književnost, 2. neizmijenjeno izdanje, Biokova, Zagreb,
Milivoj Zenić, U pohvalu od grada Šibenika, Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić", Šibenik, 2002.
Milan Žepić, Pregled rimske književnosti od najstarijega vremena do propasti Zapadno-rimskoga Carstva, izd. 4., Nakladni odjel hrvatske Državne tiskare, Zagreb, 1942.
