Jezični savjeti časopisa Jezik u vrijeme uredništva Ljudevita Jonkea
DOI:
https://doi.org/10.15291/csi.4905Ključne riječi:
časopis Jezik, jezični savjeti, jezični savjetnici, razdoblja jezičnog savjetovanja, Ljudevit JonkeSažetak
U današnje vrijeme jezično savjetništvo prati trendove, pa se tako savjeti objavljuju u medijima, na različitim platformama, društvenim grupama i sl. Međutim, nekada su se savjeti objavljivali samo u jezičnim savjetnicima ili časopisima u kojima su se nerijetko oslikavali korisni jezični interesi te vladajući jezični stavovi. U tome se kontekstu može govoriti i o povijesti jezičnoga savjetovanja, pa se u literaturi uglavnom spominje podjela na četiri razdoblja (Rišner 2006; Protuđer 2004; Baraban 2018 i dr.). Jonke se u većini svojih savjetodavnih članaka dotiče tada, a i sada aktualnih pravopisnih problema. Pravopisni se jezični savjeti uglavnom vezuju uz uvijek aktualna pravopisna pitanja alternacija ije/je. Osobito je zanimljiv Jonkeov članak u kojemu se osvrće na plakat o gostovanju beogradskoga cirkusa u Splitu 50-ih godina prošloga stoljeća napisanoga gotovo u cijelosti na ekavici. Jonke se također dotiče sastavljenoga ili rastavljenoga pisanja negacije glagola htjeti pri čemu sugerira Boranićevo rastavljeno pisanje ne ću. U ovome će radu fokus biti upravo na razdoblju nakon Drugoga svjetskog rata, odnosno od 1952., kada se pokreće časopis Jezik s glavnim urednikom Ljudevitom Jonkeom, pa sve do 1970. godine. U tome je razdoblju zajedno sa svojim suradnicima i članovima uredništva pisao, među ostalim, i jezične savjete, stoga će se u radu dati pregled jezičnih savjeta danih u rubrici Pitanja i odgovori, ali i ostalih savjetodavnih članaka sljedećih autora: Ljudevita Jonkea, Mate Hraste, Milana Moguša, Petra Skoka, Josipa Hamma, Josipa Vončine, Božidara Finke, Rikarda Simeona, Slavka Pavešića, Zlatka Vincea, Stjepana Babića te Vladimira Anića.
Preuzimanja
Reference
Anić, Vladimir. 1957. „Ima li razlike između ʻcioʼ i ʻčitavʼ?”. Jezik 6 (5): 141 –143.
Anić, Vladimir. 1965. „Portugal ili Portugalija”. Jezik 13 (5): 154 –155.
Babić, Stjepan, 1956. „Aktualan ili aktuelan”. Jezik 5 (2): 61–62.
Babić, Stjepan. 1955. „Neka pitanja u vezi s imenicama na -ost”. Jezik 4 (5): 145–148.
Babić, Stjepan. 1962. „Dvije nepotrebe promjene: izvadak – izvod, knjižnica – biblioteka”. Jezik 10 (3): 95.
Babić, Stjepan. 1963. „Duljina ili dužina”. Jezik 11 (2), 62–63.
Babić, Stjepan. 1963. „Priobalni – što je to?”. Jezik 11 (1): 26–26.
Babić, Stjepan. 1964. „Kakva je razlika između je li? i da li?”. Jezik 12 (2): 57–58.
Babić, Stjepan. 1964. „Smije li se upotrebljavati zamjenički si?”. Jezik 12 (4): 118–119.
Babić, Stjepan. 1966. „O pogrešnoj upotrebi prijedloga nad i kod”. Jezik 14 (2): 59–61.
Babić, Stjepan. 1967. „Kojega je roda jugo?”. Jezik 15 (3): 88–90.
Babić, Stjepan. 1969. „Vrst ili vrsta”. Jezik 17 (1): 20–21.
Babić, Stjepan. 2004. Hrvanja hrvatskoga: hrvatski u koštacu sa srpskim i u klinču s engleskim. Zagreb: Školska knjiga.
Badurina, Lada i Nikolina Palašić. 2018. „Polemike o hrvatskome jeziku i jezikoslovnim temama u 20. stoljeću”. Povijest hrvatskoga jezika, knjiga V. 20. stoljeće – prvi dio. Ur. Ivo Pranjković i Marko Samardžija. Zagreb: CROATICA: 479–525.
Badurina, Lada. 2010. „Standardizacijski procesi u 20. stoljeću“. Književne prakse sedamdesetih. Zbornik radova 38. seminara Zagrebačke slavističke škole. Ur. Krešimir Mićanović. Zagreb: FF press: 69–101. URL: https://zagrebacka-slavisticka-skola.com/article.php?id=1781&naslov=standardizacijski-procesi-u-20-stoljecu (22. 7. 2024)
Baraban, Borko. 2018. „Jezično kultiviranje hrvatskoga jezika i jezično savjetništvo u 20. st.”. Povijest hrvatskoga jezika, knjiga V. 20. stoljeće – prvi dio. Ur. Ivo Pranjković i Marko Samardžija. Zagreb: Društvo za promicanje hrvatske kulture i znanosti CROATICA: 441– 477.
Bašić, Nataša. 2017. „Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika u povijesti hrvatskoga jezika i jezikoslovlja”. Jezik 64 (1): 3–14.
Boranić, Dragutin. 1951. Pravopis hrvatskoga ili srpskoga jezika. Zagreb: Školska knjiga.
Brozović, Dalibor. 2008. Povijest hrvatskoga književnog i standardnoga jezika. Zagreb: Školska knjiga.
Brabec Ivan, Mate Hraste i Sreten Živković. 1952. Gramatika hrvatskoga ili srpskoga jezika. Zagreb: Školska knjiga.
Finka, Božidar. 1953. „Posuditi i pozajmiti (uzajmiti)”. Jezik 2 (3): 89– 90.
Finka, Božidar. 1970. „O pisanju imena trgova i ulica”. Jezik 18: 27–28.
Finka, Božidar. 1977. „Slavko Pavešić (1912. – 1975.)”. Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 3 (1): 5 –17.
Frančić, Anđela. 2019. „In memoriam Milan Moguš”. Croatica 43 (63): 145–151.
Guberina, Petar. 1956. „Dr. Petar Skok”. Jezik 4 (6): 97–99.
Ham, Sanda. 2007. „Ljudevit Jonke kao Jezikov urednik i suradnik”. Jezik 54 (3): 86–93.
Hamm, Josip. 1952. „Pisanje tuđih imena”. Jezik 1 (1): 29–31.
Hamm, Josip. 1952. „Slovenski ili slovenački”. Jezik 1 (1): 28–29.
Hamm, Josip. 1953. „Imenica s predmetkom pre-”. Jezik 2 (4): 97–102.
Hamm, Josip, Mate Hraste i Ljudevit Jonke. 1957. „Zajedničke emisije naših radiostanica”. Jezik 6 (4).
Hekman, Jelena (ur.). 1997. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika: građa za povijest Deklaracije. Zagreb: Matica hrvatska.
Hraste, Mate. 1952. „O izvođenju etnika od geografskih imena”. Jezik 1(1): 21–24.
Hraste, Mate. 1952. „Peti svibanj ili peti svibnja”. Jezik 1 (4): 121.
Hraste, Mate. 1952. „Stari Grad, Starograđanin i starogradski”. Jezik 1 (3): 74–76.
Hraste, Mate. 1953. „O ženskim prezimenima”. Jezik 2 (5): 136–140.
Hraste, Mate. 1954. „O upotrebi prijedloga ʻnaʼ umjesto ʻuʼ uz geografska imena”. Jezik 3 (3): 70–72.
Hraste, Mate. 1956. „O deklinaciji izraza Radio Zagreb”. Jezik 5 (1): 28–29.
Hraste, Mate. 1956. „Putujem za Rijeku ili putujem u Rijeku”. Jezik 5 (3): 89–90.
Hraste, Mate. 1957. „O značenju i upotrebi imenica -ište”. Jezik 6 (1): 1–3.
Hraste, Mate. 1959. „Kolodvor”. Jezik 8 (1): 30.
Hraste, Mate. 1964. „Genovežanin, Denovežanin ili Genovez”. Jezik 12 (1): 21– 23.
Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga jezika. URL: https://hrcak.srce.hr/jezik (31. 7. 2025.)
Jonke, Ljudevit. 1952. „Izgubiti od koga ili izgubiti s kim”. Jezik 1 (3): 90.
Jonke, Ljudevit. 1952. „O jeziku naših novina”. Jezik 1 (2) 50–54.
Jonke, Ljudevit. 1952. „Prijevod, prijepis, prijenos ili prevod, prepis, prenos”. Jezik 1 (2): 59.
Jonke, Ljudevit. 1952. „To nije za vjerovat”. Jezik 1 (5): 151–152.
Jonke, Ljudevit. 1953. „Čitajući jednog dana novine”. Jezik 2 (4): 124 –127.
Jonke, Ljudevit. 1953. „O upotrebi tuđih riječi”. Jezik 2 (1): 1– 4.
Jonke, Ljudevit. 1954. „Nedopustiv jezični nemar”. Jezik 3 (1) 31–32.
Jonke, Ljudevit. 1954. „Šestogodišnja ili šestgodišnja -škola?”. Jezik 3 (4): 125–126.
Jonke, Ljudevit. 1954. „Žitarica ili žito”. Jezik. 3 (4): 124–125.
Jonke, Ljudevit. 1955. „Nekoliko kraćih odgovora”. Jezik 4 (1): 30–32.
Jonke, Ljudevit. 1956. „Razočaranje ili razočarenje”. Jezik 5 (2): 60–61.
Jonke, Ljudevit. 1956. „Zašto povijest i vjesnik, a ne povjest i vijesnik”. Jezik 5 (3):
– 91.
Jonke, Ljudevit. 1956. „Zlatarićeva ulica ili Zlatarića ulica”. Jezik 5 (1): 31–32.
Jonke, Ljudevit. 1957. „Neću ili ne ću”. Jezik 6 (4): 125 – 126.
Jonke, Ljudevit. 1958. „Obalni ili pribrežni?”. Jezik 6 (1): 28–29.
Jonke, Ljudevit. 1964. Književni jezik u teoriji i praksi. Zagreb: Znanje.
Jonke, Ljudevit. 1969. „Rikard Simeon Rječnik lingvističkih naziva”. Jezik 17 (4): 124–125.
Lisac, Josip. 2010. „Slavist Josip Hamm”. Kolo 3-4. URL: https://www.matica.hr/kolo/316/Slavist%20Josip%20Hamm%20/ (4. 9. 2024.)
Maretić, Tomo. 1924. Hrvatski ili srpski jezični savjetnik: za sve one, koji žele dobro govoriti i pisati književnim jezikom. Dopuna Broz-Ivekovićevu „Rječniku hrvatskoga jezika”. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
Matica hrvatska. "Zlatko Vince". URL: https://www.matica.hr/knjige/autor/337/ (5. 9. 2024.)
Mićanović, Krešimir. 2012. „Jezična politika s kraja 60-ih i s početka 70-ih: u procijepu između autonomije i centralizma”. Hrvatsko proljeće. 40 godina poslije. Ur. Tvrtko Jakovina. Zagreb: Filozofski fakultet i Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu: 271–290.
Moguš, Milan. 1953. „Starigrad, Starigrađanin i starigradski”. Jezik 2 (1): 24–25.
Pavešić, Slavko. 1953. „Pojednostavniti ili pojednostaviti”. Jezik 2 (5): 150–151.
Pavešić, Slavko. 1956. „Daljnji – dalji”. Jezik 5 (4): 127–128.
Pavešić, Slavko. 1957. „Pejsaž ili pejzaž”. Jezik 6 (2): 57–57.
Pavešić, Stjepan. 1953. „Dnevno, sedmično, mjesečno, godišnje?”. Jezik 2 (5): 151.
Pranjković, Ivo. 2006. „Hrvatski jezik od godine 1945. do 2000.” Hratski jezik. Zbornik radova sa znastvenoga skupa što je održan u palači Matice Hrvatske . Ur. Jelena Hekman. Zagreb: Matica hrvatska: 25–29.
Pranjković, Ivo. 2015. „Filološke škole i hrvatski standardni jezik u drugoj polovici 19. stoljeća”. Povijest hrvatskoga jezika 4. knjiga 19. stoljeće. Ur. Josip Lisac, Ivo Pranjković i Marko Samardžija. Zagreb: Croatica: 77 –113.
Protuđer, Ilija. 2004. „Povijesni kronološki pregled hrvatskih jezičnih savjetnika (od početaka) 1904. do 2004.”. Kolo 2. URL: https://www.matica.hr/kolo/296/povijesni-kronoloski-pregled-hrvatskih-jezicnih-savjetnika-od-pocetka-1904-do-2004-20260/ (16. 7. 2024.)
Rišner, Vlasta. 2006. „Hrvatsko jezično savjetništvo u 20. stoljeću”. Hrvatski jezik u XX. stoljeću. Ur. Jelena Hekman. Zagreb: Matica hrvatska: 367–393.
Samardžija, Marko. 2006. „Hrvatski jezik od početka XX. stoljeća do godine 1945”. Hrvatski jezik u XX. stoljeću. Ur. Jelena Hekman. Zagreb: Matica hrvatska: 9–28.
Simeon, Rikard. 1953. „Ponovo ili ponovno”. Jezik 2 (4): 123–124.
Simeon, Rikard. 1953. „ʽU vezi čegaʼ ili ʽu vezi s čimʼ?”. Jezik 2 (4): 124.
Šimunić, Petar. 2013. „Akademik Božidar Finka – djelo i djelovanje”. Hrvatski dijalektološki zbornik 18: 13–17.
Šipka, Milan, 1961. „Kemička čistiona ili kemijska čistionica”. Jezik 9 (2): 62–63.
Šipka, Milan. 1963. „Nastavno gradivo ili nastavna građa”. Jezik 11 (5): 153–156.
Šipka, Milan. 1958. „Broj i brojka”. Jezik 6 (5): 140–146.
Šipka, Milan. 1958. „Domaći zadatak ili domaća zadaća”. Jezik 6 (5): 159–160.
Šipka, Milan. 1959. „Na raspoloženju ili na raspolaganju”. Jezik 9 (2): 58–59.
Skok, Petar, 1954. „Unakrštavanje dviju sintaktičkih konstrukcija”. Jezik 3 (4): 124.
Vince, Zlatko. 1954. „…Ni ne ili…i ne?”. Jezik 3 (1): 24–25.
Vince, Zlatko. 1954. „Drugarica direktor, gospođa profesor ili drugarica direktorica, gospođa profesorica?”. Jezik 3 (4): 113–118.
Vince, Zlatko. 1954. „Gdje, kuda, kamo?”. Jezik 3 (3): 90– 91.
Vončina, Josip. 1952. „Je li pošto uzročni ili vremenski veznik”. Jezik 1 (3): 91.
Vončina, Josip. 1956. „Nazivi za sportaše u našem jeziku”. Jezik 5 (3): 82–84.
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autorska prava (c) 2026 Slavica Vrsaljko
Ovo djelo je licencirano pod licencom Creative Commons Attribution 4.0 Međunarodna licenca.
