Razumijevanje medicinskog jezika: izazovi i važnost jasne komunikacije liječnika i pacijenata u hrvatskome zdravstvenom sustavu
DOI:
https://doi.org/10.15291/csi.5074Ključne riječi:
hrvatski zdravstveni sustav, medicinski jezik, medicinska terminologija, komunikacija liječnik–pacijent, specijalizirani jezikSažetak
Medicinski jezik specijalizirani je oblik komunikacije koji koriste zdravstveni djelatnici u svojoj svakodnevnoj praksi i medicinskim istraživanjima. Na njega snažno utječu globalizacija te napredak u tehnologiji i znanosti, što dovodi do stalne evolucije medicinskog rječnika i stvaranja novih pojmova i značenja. Učinkovita komunikacija u zdravstvenom okružju ovisi o međusobnom razumijevanju liječnika i pacijenata. Međutim, to je razumijevanje često otežano razlikama između svakodnevnog jezika kojim se koriste pacijenti i stručnoga medicinskog jezika kojim se koriste liječnici, što može predstavljati prepreku u komunikaciji. Nedostatak razumijevanja i jasne komunikacije može dovesti do nesporazuma, sukoba, pa čak i medicinskih pogrešaka. Ovo istraživanje analizira načine na koje uporaba medicinskog jezika i terminologije može predstavljati prepreku u komunikaciji s pacijentima te razmatra strategije kojima se pacijenti i liječnici služe za postizanje međusobnog razumijevanja. Podatci analizirani u ovom radu prikupljeni su tijekom terenskog istraživanja provedenog u Zagrebu od 2017. do 2020. godine putem polustrukturiranih intervjua. U radu su korišteni podatci iz jedanaest intervjua u kojima se medicinski jezik spominje kao značajan čimbenik – pet intervjua provedeno je s korisnicima zdravstvenih usluga koji su imali različite dijagnoze i oblike liječenja, a šest s liječnicima različitih medicinskih specijalnosti. Iako broj sudionika u istraživanju nije dovoljan kako bi se prikazalo opće stanje komunikacijskih izazova u hrvatskome javnom zdravstvu, istraživanje se usredotočuje na to kako se širi društveni i institucionalni procesi odražavaju u osobnim iskustvima i pogledima ispitanika. Iskustva sudionika potvrđuju da je neposredna i dvosmjerna komunikacija liječnika i pacijenata presudna za postizanje uspješnih ishoda liječenja. Iako suvremene digitalne tehnologije i komunikacijski alati mogu olakšati prevladavanje komunikacijskih prepreka, unapređenje komunikacije ostaje i dalje složen izazov u okviru preopterećenoga zdravstvenog sustava obilježenog nedostatkom kadra, dugotrajnim listama čekanja, regionalnim razlikama i niskim primanjima.
Preuzimanja
Reference
Abu-Lughod, L. 2014. “Writing Against Culture”. In Moore, H. and Sanders, T. (Eds.), Anthropology in Theory: Issues in Epistemology: 386-399. John Wiley & Sons.
Agha, A. 2004. “Registers of language”. In A. Duranti (Ed.), A Companion to Linguistic Anthropology: 23-45. Blackwell.
Ainsworth‐Vaughn, N. 1994. “Is that a rhetorical question? Ambiguity and power in medical discourse”. Journal of Linguistic Anthropology 4 (2): 194–214.
Ainsworth-Vaughn, N. 1998. Claiming power in doctor-patient talk. Oxford University Press on Demand.
Bass, P. F., III, Wilson, J. F., Griffith, C. H. and Barnett, D. R. 2002. “Residents’ ability to identify patients with poor literacy skills”. Academic Medicine 77 (10): 1039–1041.
Baran, S. J. and Beauchamp, S. R. 2017. Introduction to human communication: Perception, meaning, and identity. Oxford University Press.
Beisecker, A. E. 1990. “Patient power in doctor-patient communication: What do we know?” Health Communication 2 (2): 105–122.
Black, S. P. and Riner, R. C. 2021. “Care as a Methodological Stance: Research Ethics in Linguistic Anthropology”. In: Perrino, S. M., Pritzker, S. E. (Eds.), Research Methods in Linguistic Anthropology: 97-124. Bloomsbury Academic.
Boreham, P. and Gibson, D. 1978. “The informative process in private medical consultations: a preliminary investigation”. Social Science & Medicine. Part A: Medical Psychology & Medical Sociology 12: 409–416.
Braš, M., Dorđević, V. and Miličić, D. 2011. “Komunikacija liječnika i bolesnika”. Medix 92 (1): 38–43.
Brkljačić, M. 2013. “Etički aspekti komunikacije u zdravstvu”. Medicina Fluminensis 49 (2): 136–143.
Burke, N. J. and Barker, J. C. 2014. “Health communication ‘noise’: Insights from medical anthropology”. In H. Hamilton et al. (Eds.), The Routledge handbook of language and health communication: 15-19. Routledge.
Carpiano, R. M. 2007. “Neighborhood social capital and adult health: An empirical test of a Bourdieu-based model”. Health & Place 13 (3): 639–655.
Carti, D., and Balaž Gilja, A. 2022. “Informirani pristanak kao proces ostvarenja bioetičkih principa u odnosu pacijent–liječnik”. Hrvatski časopis zdravstvenih znanosti 2 (2): 126–131.
Coulter, A. 1999. “Paternalism or partnership? Patients have grown up–and there’s no going back”. BMJ 319: 719–720.
Coulter, A. and Magee, H. 2003. The European patient of the future. Open University Press.
Czerska, I. 2021. “Narrative medicine as an opportunity to humanize healthcare in a post-pandemic reality”. European Research Studies Journal 24 (3): 949–956.
Doobay-Persaud, A., Adler, M. D., Bartell, T. R., Sheneman, N. E., Martinez, M. D., Mangold, K. A., Smith, P. and Sheehan, K. M. 2019. “Teaching the social determinants of health in undergraduate medical education: A scoping review”. Journal of General Internal Medicine 34 (5): 720–730. Džuganová, B. (2019). “Medical Language–A Unique Linguistic Phenomenon”. JAHR 10 (1): 129-145.
Ferguson, C. A. 1994. “Dialect, register, and genre: Working assumptions about conventionalization”. In D. Biber & E. Finegan (Eds.), Sociolinguistic Perspectives on Register: 15-30. Oxford University Press.
Gjuran-Coha, A. and Bosnar-Valković, B. 2013. “Lingvistička analiza medicinskoga diskursa”. JAHR–European Journal of Bioethics 4 (1): 107–128.
Gjuran-Coha, A. and Bosnar-Valković, B. 2017. “A study into the Croatian language of medicine”. English for Specific Purposes World 52: 1–18.
Good, B. J. and DelVecchio Good, M. J. 2000. “ ‘Fiction’ and ‘Historicity’ in Doctors’ Stories: Social and Narrative Dimensions of Learning Medicine”. In C. Mattingly & L. C. Garro (Eds.), Narrative and the Cultural Construction of Illness and Healing: 50-69. University of California Press.
Goulart, L., Gray, B., Staples, S., Black, A., Shelton, A., Biber, D., Egbert, J. and Wizner, S. 2020. “Linguistic perspectives on register”. Annual Review of Linguistics 6 (1): 435–455.
Hamilton, H. E. and Chou, W. S. (Eds.). 2014. The Routledge handbook of language and health communication. Routledge.
Hardey, M. 1999. “Doctor in the house: the Internet as a source of lay health knowledge and the challenge to expertise”. Sociology of Health & Illness 21 (6): 820–835.
Kabalin, M., Grubišić-Greblo, H., Diminić-Lisica, I., Maletestinić, Đ. and Baričev-Novaković, Z. 2002. “Ispitivanje mišljenja liječnika o kvaliteti komunikacija na području Doma zdravlja Rijeka”. In M. Eris (Eds.), Zbornik: Hrvatski dani primarne zdravstvene zaštite: 54-63. Dom zdravlja Dr.Lino Perđić.
Koch-Weser, S., DeJong, W. and Rudd, R. E. 2009. “Medical word use in clinical encounters”. Health Expectations 12 (4): 329–342.
Koščević, M. and Režić, S. 2023. “Informirani pristanak pacijenta–zaštita za pacijenta ili liječnika”. Sestrinski glasnik 28 (3): 187–194.
Lock, M. 1988. “Introduction”. In M. Lock and A. Young (Eds.), Culture, Illness, and Healing: 3-10. Kluwer Academic Publishers.
Lupton, D. 2003. Medicine as culture: illness, disease and the body in Western societies. Sage Publications.
Ljubešić, M. 2013. “Interpersonalna komunikacija u zdravstvu”. In M. Grubić, M. Ljubešić, i B. Filipović-Grčić (Eds.), Kako reći neželjenu vijest: 15-48. Medicinska naklada.
Marasović Šušnjara, I. 2012. “Žele li pacijenti biti informirani i sudjelovati u donošenju medicinskih odluka?” Acta medica Croatica: časopis Akademije medicinskih znanosti Hrvatske 66 (4): 337–339.
Mason, J. 2002. Qualitative Researching. Sage Publications.
McGarty, C., Yzerbyt, V. Y. and Spears, R. 2002. “Social, cultural and cognitive factors in stereotype formation”. In C. McGarty, V. Y Yzerbyt and R. Spears (Eds.), Stereotypes as Explanations: The formation of meaningful beliefs about social
groups: 1-15. Cambridge University Press.
Obregon, R. and Waisbord, S. (Eds.). 2012. The handbook of global health communication. Wiley-Blackwell.
Paik, Y.-G. and Sung, J. 2025. “Learning about social suffering through illness narrative: Possibilities and challenges”. BMC Medical Education 25, 978.
Pavličević, I.and Simi, S. 2014. “Mišljenje pacijenta je važno: pacijenti trebaju odlučivati o svojem liječenju zajedno s liječnicima”. Medix:specijalizirani medicinski dvomjesečnik: 20 (109–110): 35–38.
Pinxten, W. and Lievens, J. 2014. “The importance of economic, social and cultural capital in understanding health inequalities: using a Bourdieu‐based approach in research on physical and mental health perceptions”. Sociology of Health & Illness 36 (7): 1095–1110.
Proso, M. 2006. “Neka pravna pitanja informiranog pristanka u Hrvatskoj legislativi i praksi”. Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu 43 (2): 103–114.
Rakošec, Ž., Juranić, B., Mikšić, Š., Jakab, J. and Mikšić, B. 2014. “Otvorena komunikacija – temelj palijativnog pristupa”. Media, Culture and Public Relations 5 (1): 98–103.
Rubin, D. 2014. “Applied linguistics as a resource for understanding and advancing health literacy”. In H. E. Hamilton and W.-Y. S. Chou (Eds.), The Routledge handbook of language and health communication: 153-168. Routledge.
Saldaña, J. 2009. The coding manual for qualitative researchers. Sage Publications.
Sava ge, S. V., Kwan, S. and Bergstrand, K. 2014. “Virtual health: The impact of health-related websites on patient–doctor interactions”. In K. Finn, P. K. Kneisel and D. L. Nelson (Eds.), Technology, communication, disparities and government
options in health and health care services (Research in the Sociology of Health Care, Vol. 32, pp. 93–116). Emerald Group Publishing. Schram, W. 1954. The process and effects of mass communication. University of Illinois Press.
Schuh, J. S., Prus, E. C., Abello, C., Eva ns, K., Walker, K., Miller, M. and Castrucci, B. C. 2025. “Public health communication and trust: Opportunities for understanding”. Journal of Health Communication 30 (1): 76–89.
Sharf, B. F. and Vanderford, M. L. 2003. “Illness narratives and the social construction of health”. In T. L. Thompson et al. (Eds.), The handbook of health communication: 9-35. Lawrence Erlbaum Associates, Inc.
Song, L. 2013. “Social capital and health”. In W. C. Cockerham (Ed.), Medical sociology on the move: New directions in theory: 233-257. Springer.
Sorta-Bilajac, I. and Sorta, J. 2013. “Primjena teorije komunikacije Paula Watzlawicka na praksu komuniciranja u medicini i zdravstvu”. Europski časopis za bioetiku 4 (1): 583–590.
Staničić, Ž. 2002. “Funkcionalna važnost komunikacije u liječnikovu djelovanju”. Društvena istraživanja 11 (2–3 (58–59)): 469–484.
Stephens, C. 2008. “Social capital in its place: Using social theory to understand social capital and inequalities in health”. Social Science and Medicine 66 (5): 1174–1184.
Stilinović, M., Sabolić-Pipinić, I., Antabak, A., Ćava r, S., Bogović, M., Sršen-Medančić, S., Tandara, R. and Luetić, T., 2014. “Kakvoća komunikacije na Zavodu za dječju kirurgiju KBC Zagreb”. Paediatria Croatica 58 (3): 203–206.
Škrbić Alempijević, N., Potkonjak, S. and Rubić, T. 2016. Misliti etnografski: Kvalitativni pristupi i metode u etnologiji i kulturnoj antropologiji. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Hrvatsko etnološko društvo.
Štifanić, M. 2013. “Loša komunikacija i druge liječničke pogreške”. JAHR: Europski časopis za bioetiku 4 (7): 293–327.
Talanga, J. 2006. “Odnos liječnika i pacijenta prema medicinskoj etici”. Bogoslovska smotra 76 (1): 47–59.
Tan, S. S.-L. and Goonawardene, N. 2017. “Internet health information seeking and the patient-physician relationship: A systematic review”. Journal of Medical Internet Research 19 (1): e9.
Thompson, T. L. and Schulz, P. J. (Eds.). 2021. Health Communication Theory (Foundations of Communication Theory Series). Wiley-Blackwell.
Tomaš, A. 2025. “Organizacijska kultura i komunikacija u zdravstvenim organizacijama – analiza kliničkih bolničkih centara Republike Hrvatske”. Liječnički vjesnik 147 (5–6): 207–216.
Vukšić, M. 2024. Cultural-anthropological analysis of narratives about the experience of healthcare treatment in the public healthcare system of the Republic of Croatia. Doctoral dissertation, University of Zadar.
Waitzkin, H. 1985. “Information Giving in Medical Care”. Journal of Health and Social Behavior 26 (2): 81–101.
Waitzkin, H. 1989. “A critical theory of medical discourse: Ideology, social control, and the processing of social context in medical encounters”. Journal of Health and Social Behavior: 30 (2): 220–239.
Wallington, S. F. 2014. “Health disparities research and practice: The role of language and health communication”. In H. E. Hamilton & W.-Y. S. Chou (Eds.), The Routledge handbook of language and health communication: 168-184. Routledge.
Watson, S. 2007. “An extraordinary moment: The healing power of stories”. Canadian Family Physician 53 (8): 1283–1287.
Zoller, H. M. and Kline, K. N. 2008. “Theoretical contributions of interpretive and critical research in health communication”. In C. Beck (Ed.), Communication Yearbook (Vol. 32, pp. 89–136). Routledge.
