Karakterizacija likova u romanu Knjiga gorkog prijekora Ivana Aralice
DOI:
https://doi.org/10.15291/csi.5083Ključne riječi:
književni lik, roman, Knjiga gorkog prijekora, Ivan Aralica, Zadar, Elizabeta KotromanićSažetak
Konstelacija povijesti i književne fikcije u svijesti recipijenta u bitnome je određena autorovom umješnošću karakterizacije likova i realizacije književne stvarnosti. Višestruka književna afirmacija hrvatskog književnika Ivana Aralice realizirana njegovim povijesnim romanima, posebnu važnost zadobiva njegovim romanom Knjiga gorkog prijekora kojom se bavi ovaj rad. Aralica kroz refleksiju vlastitoga povijesnog znanja o gradu Zadru i o jednom od najvrjednijih hrvatskih spomenika 14. stoljeća, škrinji svetog Šimuna koju je kraljica Elizabeta naručila u čast lokalnom svecu i u svrhu osnaživanja saveza Zadra i ugarske krune, gradi identitete svojih likova. Destrukcija grada i konstrukcija povijesne ličnosti kraljice Elizabete Kotromanić kroz književni lik mlade djevojke u bitnome odražavaju Araličinu sposobnost prikazivanja stanja njegovih junaka i junakinja bez obzira na to kojem stupnju povijesne i značenjske hijerarhijske ljestvice pripadali. Interpretacijom Araličina književnog postupka, koji se ponajviše očituje načinima karakterizacije likova i prikazom stanja društva, ovjerava se Araličina suvremena, originalna književna koncepcija.
Preuzimanja
Reference
Aralica, Ivan. 1994. Knjiga gorkog prijekora. Zagreb: Znanje.
Biti, Vladimir. 1997. Pojmovnik suvremene književne teorije. Zagreb: Matica hrvatska.
Bošković, Ivan. 2006. „Evo opet pravog Aralice!” In: Aralica u očima književne kritike: ogledi i recenzije pojedinih knjiga, knj. 2, (ed.) Hrvojka Mihanović-Salopek: 134–137. Zagreb: Znanje.
Culler, Jonathan. 2001. Književna teorija: vrlo kratak uvod. Zagreb: AGM.
Frangeš, Ivo. 1987. Povijest hrvatske književnosti. Zagreb–Ljubljana: Nakladni zavod Matice hrvatske; Cankarjeva založba.
Glavičić, Branimir and Vladimir Vratović (eds). 2007. Opsada Zadra = Obsidio Iadrensis: rukopis Veljka Gortana. In collaboration with Damirom Karbićem, Miroslavom Kurelcem and Zoranom Ladićem. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti
i umjetnosti.
Hutcheon, Linda. 2002. „Postmodernistički prikaz”. In: Politika i etika pripovijedanja, (ed.) Vladimir Biti: 33–60. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
Jauss, Hans Robert. 1982. Toward an Aesthetic of Reception. Trans. Timothy Bahti. Minneapolis: University of Minnesota Press.
Jelčić, Dubravko. 1997. Povijest hrvatske književnosti. Zagreb: Naklada Pavičić.
Kurelac, Miroslav and Damir Karbić. 2007. „Uvod–Ljetopis Obsidionis Iadrensis libri duo, njegovo historiografsko i povijesno značenje”. In: Obsidio Iadrensis / Opsada Zadra, Branimir Glavičić and Vladimir Vratović (eds. in collaboration with Damir Karbić, Miroslav Kurelac and Zoran Ladić): 3–20. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
Matičević, Ivica. 2013. Od estetike do ideologije: rasprave i ogledi o hrvatskoj književnosti. Zagreb: Ex libris.
Mihanović-Salopek, Hrvojka (ed.). 2006. Aralica u očima književne kritike: ogledi i recenzije pojedinih knjiga. Knj. 1–2. Zagreb: Znanje.
Nemec, Krešimir. 2003. Povijest hrvatskog romana od 1945. do 2000. Zagreb: Školska knjiga.
Nemec, Krešimir. 2020. „Ivan Aralica i model nove historiografske fikcije”. Zadarska smotra 69 (1–3): 11–16.
Pavešković, Antun. 1994. „Roman prijekora ili prijekor romana”. Forum 33 (9–10): 751–755.
Prosperov Novak , Slobodan. 2003. Povijest hrvatske književnosti. Zagreb: Golden marketing–Tehnička knjiga.
